U to smo se uvjerili tijekom nedavnog obilježavanja 155. obljetnice rođenja dr. Rudolfa Steinera, osnivača antropozofije koja je u osnovi biodinamičke poljoprivrede, kao i Waldorfske škole i još dosta toga. Naime, ovaj osebujan filozof rođen je u Međimurju, točnije Donjem Kraljevcu, gdje su se 27. veljače okupili oni koji danas slijede i provode u djelo njegovu pogled na svijet i razmišljanja. Među njima bili su i gosti iz inozemstva, kao Drago Purgaj, vlasnik Demeter kmetije Purgaj u Slovenskim Goricama.

'Zbog našeg pogleda na svijet i razumijevanja kako funkcionira priroda, kako na tlo i biljke utječu svjetlost, vlaga i sve ostalo, za nas proizvođače koji imamo biodinamička gospodarstva, značajno je da se ne zaokupljamo proizvodnjom neke monokulture, već nastojimo imati što širu lepezu proizvoda, pa tako naše gospodarstvo proizvodi više vrsti voća među kojima dominiraju jabuke kao proizvod svjetla', rekao nam je Purgaj upitan čime se zapravo bavi.

Budući da njegove jabuke i drugo voće mogu postići i nekoliko puta veću cijenu u odnosu na one iz konvencionalne proizvodnje, zanimalo nas je tko ih kupuje, odnosno, gdje ih prodaje.

'Radio sam sa Slovenskom skijaškom vrstom. To su ljudi koji su pod velikim fizičkim, ali i psihičkim naporima, pa trebaju paziti na mnogo toga, osobito prehranu. Sa skijašima smo radili prije petnaestak godina, a na njihovom primjeru mogli smo vidjeti kako hrana djeluje jer smo bili u timu koji su činili i liječnici', rekao nam je vlasnik Demeter kmetije Purgaj koja je jedne godine podijelila desetak tona jabuka posjetiteljima skijaškog natjecanja u Mariboru.

Upravo zahvaljujući iskustvima stečenim tijekom trideset godina bavljenja biodinamičkom poljoprivredom, danas Purgaj uglavnom radi za drugu vrstu ljudi koji su također pod snažnim pritiskom – top menadžment, liječnike i sportaše - i to ne samo u Sloveniji, nego i Europi, pa i svijetu.

'Svojim voćem opskrbljujemo timove čelnika poznatih svjetskih tvrtki i ustanova gdje se traži kreativnost, izdržljivost i tome slično. Osobito to vrijedi u kriznim situacijama. Stoga to nisu narudžbe u smislu da se pošalje nekoliko kilograma, stotina ili tona jabuka, već se narudžbe kreću s jasnim ciljem. Recimo, trebamo osigurati takvu hranu koja će omogućiti jednom timu ljudi rad i do 20 sati šest dana u tjednu. Tu se postavlja pitanje možemo li te ljude koji tako rade održati u zdravom stanju, odnosno da nakon tog perioda iznimnog napora ostanu pri zdravlju', upozorava Purgaj.

Kada je Demeter kmetija Purgaj krenula raditi za tim menadžera u jednom od najpoznatijih svjetskih koncerna u autoindustriji, pozvani su  s liječnicima i nutricionistima kako bi upoznali njihovu radnu okolinu i čime se bave, a nisu samo isporučili proizvode.

'I dalje radimo za neke sportske timove, ali i liječnike, točnije kirurge, zdravstvene ustanove', napominje Purgaj čiji se proizvodi iz biodinamičke poljoprivrede koriste i u kozmetičkoj industriji.

O kakvoj se točno proizvodnji radi, objasnio nam je dr. Darko Znaor, jedan od najboljih naših poznavatelja Steinerovog života i rada, predsjednik antropozofskog društva 'Marija Sofija' i neovisni konzultant koji je radio za Svjetsku banku, Europsku komisiju i druge međunarodne institucije u 28 zemalja, a gostujući je predavač na sveučilištu Wageningen, prestižnoj visokoškolskoj ustanovi u Nizozemskoj specijaliziranoj za zdravu hranu i okoliš.

Biodinamička poljoprivreda je jedan od vidova, odnosno škola ekološke proizvodnje i poljoprivrede, i to najstarija škola poljoprivrede koja je utemeljena još 1924. godine. Iz nje su proizašli gotovo svi ostali vidovi ekološke proizvodnje koje danas imamo. Ne toliko zbog starosti, nego zbog posebnog pristupa, za biodinamičku proizvodnju mnogi danas kažu da je 'Rolls Royce' među ostalim smjerovima ekološke poljoprivrede. Naime, vrlo je zahtjevna i strogo kontrolirana, a u odnosu na klasičnu, konvencionalnu i široko rasprostranjenu poljoprivredu, biodinamička se poljoprivreda načelno razlikuje po tome što se za tretiranje tla i biljaka, odnosno za potpomaganje zrenja komposta i stajskog gnoja, koriste preparati od prirodnih tvari. Oni prolaze poseban proces transformacije kod kojeg, kako se vjeruje, privlače djelovanje sila planetarnih tijela, odnosno Mjeseca, koji posebno utječe na razvoj biljaka i životinja. Tako imamo nekoliko verzija sjetvenog kalendara, a znatan dio biodinamičkih poljoprivrednika ravna svoju sjetvu, žetvu i ostalo gospodarenje prema lunarnim i planetarnim tijelima, a isto tako postoji kalendar prema kojem se ravnaju stočari', veli Znaor objašnjavajući osnovne posebnosti biodinamičke poljoprivrede.

Za većinu ljudi možda se i ekološka poljoprivreda čini dosta romantična, neutemeljena i teško provediva, a da ne govorimo o biodinamičkoj proizvodnji. Međutim, Znaor veli da nije tako jer postoje istraživanja koja potvrđuju njezinu vrijednost.

'Znanstveni članci koji su objavljeni u najprestižnijem znanstvenom časopisu o biotehnološkim znanostima Nature, a nastali su na temelju istraživanja koja se već 40 godina provode u Švicarskoj, nedvojbeno ukazuju da biodinamička proizvodnja pokazuje daleko najbolje performanse u usporedbi s tzv. klasičnom ekološkom i integriranom poljoprivredom, i to u pogledu biološke raznolikosti i plodnosti tla, kao i mogućnosti adaptacije i borbe protiv klimatskih promjena', naglašava Znaor.

Upravo zbog svojih prednosti, biodinamička proizvodnja našla je svoje mjesto u mnogim zemljama svijeta.

'U više od 40 zemalja proizvode se proizvodi s certifikatom Demeter, nazvanom prema grčkoj božici Demetri, koji govori da se radi o kontroliranoj biodinamičkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ona se rasprostire na oko 170 tisuća hektara. U Hrvatskoj, nažalost, samo jedno gospodarstvo ima znak Demeter. Ima još nekoliko njih koje tvrde da primjenjuju biodinamičku poljoprivredu, što možda i rade, ali nemaju taj certifikat', upozorava Znaor, koji odbacuje navod da se radi o skupom certifikatu budući da ga imaju i proizvođači u Indiji, Egiptu i drugim zemljama.

Zanimalo nas je može li biodinamička poljoprivreda biti rješenje za Hrvatsku.

'Problemi hrvatske poljoprivrede su toliko duboki da ih ne može preko noći riješiti nikakva proizvodnja, pa makar joj pomažu i zvijezde. Ne postoji nikakav čarobni štapić za naše probleme, već nam treba mukotrpni rad na problemima koje valja rješavati strukturalno, počevši od zemljišnog pitanja, pravičnosti i učinkovitosti dijeljenja potpora i još niz toga. Međutim, biodinamička poljoprivreda svakako je zanimljiva u svjetlu borbe protiv klimatskih promjena, bolje kvalitete poljoprivrednih tla koja su u Hrvatskoj izgubila svoju plodnost zbog kiselosti ili su opterećena u mnogim dijelovima teškim metalima. Stoga, ako se dobro i kvalitetno radi, takva poljoprivreda može nam biti vrlo zanimljiva u što sam se osobno osvjedočio vidjevši ne samo takva eksperimentalna, nego i komercijalna gospodarstva koja od biodinamičke poljoprivrede desetljećima žive. Za to je, međutim, potrebno više znanja, rizika i razumijevanja procesa u prirodi jer se radi o moćnom oruđu u moćnim rukama i zdravom umu, dok se u nas takvom poljoprivredom, nažalost, često bave oni koji nisu dovoljno proniknuli u samu srž ili tome dogmatski pristupaju ili s premalo znanja, što dovodi do poslovnih neuspjeha i razočaranja', upozorava Znaor.

Da bi se, unatoč zahtjevnosti, biodinamička poljoprivreda mogla i u nas proširiti, a prije svega bolje organizirati, govori inicijativa donjokraljevečkog Centra dr. Rudolf Steiner i njegove ravnateljice Dijane Posavec o osnivanju posebne sekcije koja bi okupljala poljoprivrednike koji se bave biodinamičkom proizvodnjom. Toj ideji potporu je dala Međimurska županija, odnosno zamjenica župana Sandra Herman.
'Veseli ideja o brendiranju djela i znanja dr. Rudolfa Steinera, čime se stvara prepoznatljiva slika Međimurja, kao mjesta Steinerova rođenja, ali se time radi i na napretku ekološke i biodinamičke proizvodnje u zemlji i svijetu', poručila je Herman izrazivši nadu da će Centar postali središte kompetencije i širenja znanja o proizvodnji zdrave hrane.

U tome joj se pridružio i načelnik općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat koji je istaknuo potporu združivanju poljoprivrednih ekoloških proizvođača, a kao jednu od mogućnosti u budućnosti vidi stvaranje brenda 'Proizvodi iz rodnog kraja dr. Rudolfa Steinera'. A da za biodinamičke proizvode već postoji i potencijalno domaće tržište, govori nazočnost predstavnika Life Class Termi Sv. Martin nedavnom skupu održanom u Donjem Kraljevcu.