STAZIĆ PROTIV NOVOG ZAKONA

'HRT bi se mogao naći na koljenima'

12.11.2010 u 17:26

Bionic
Reading

Vlada je s jučerašnje sjednice poslala konačan prijedlog Zakona o HRT-u, o kojem se rasprave vode već mjesecima. Dok vladajući smatraju da se postigao dobar kompromis s kojim bi trebale biti zadovoljne i privatne televizije i HRT, oporba kaže da bi drastičan financijski rez mogao biti poguban za javnu televiziju

Prema konačnom prijedlogu, Zakon o HRT-u javna će televizija ubuduće morati poslovati sa smanjenim prihodima od reklama. Naime, HRT će imati pravo na devet minuta reklama u jednom satu, a u udarnom terminu, od 18 do 22 sati, četiri minute. Minutaža u udarnom terminu neće se ipak rezati tako naglo nego će se omogućiti jednogodišnje prijelazno razdoblje sa šest minuta reklama po satu u udarnom terminu.

Takvo rješenje zadovoljilo je HDZ-ovog Krunoslava Markovinovića, inače člana saborskog Odbora za medije.

'Vlada predlaže kompromisno rješenje da se ne unište ni privatni mediji i da HRT opstane. Mislim da će i HRT, s obzirom na to da se u novom zakonu proširuje broj pretplatnika, povećati prihode. Skraćen im je samo udarni termin, a u ostalima imaju iste prilike', kazao je Markovinović, dodavši da se, naravno, u saborskoj raspravi može eventualno odlučiti da smanjenje minutaže bude manje.

Prijelazna godina dana, ako se pita HDZ-ovog Andriju Hebranga, samo pokazuje da je Vlada postupila korektno. 'Znači, to je dovoljno da se restrukturira HRT s novcima koje će iz toga prikupiti. A nakon toga će imati otprilike 20 posto prihoda iz reklama i oglasa, što je slučaj u većini europskih zemalja. To će biti i više nego dovoljno jer HRT danas za razliku od drugih medijskih kuća ima tri puta više zaposlenih na minutu programa', mišljenje je Hebranga

S druge strane, SDP-ov predsjednik Odbora za medije Nenad Stazić kaže da bi takav nagli rez prihoda od reklama itekako mogao naškoditi HRT-u.

'Prihod od marketinga nije tako velik, ako uzmemo u obzir da će se prihod od pretplate davati samo za javni servis. Tako nećemo dobiti ravnopravnu tržišnu utakmicu. Moramo, pritom, uzeti u obzir i da se traži restrukturiranje, što itekako košta. Mislim da nije dobro odjednom ostaviti javni servis bez tako značajne svote. To može javnu televiziju baciti na koljena, a to nije dobro', smatra Stazić.

Najbolje rješenje Stazić vidi u tome da se minutaža reklama prve godine ostavi kakva je sada te da se svake naredne godine smanjuje po jednu minutu, uz napomenu da HRT onda treba pripremiti da nakon devet godina ostane bez marketinga i prihoda od reklama.

Međutim, smanjenje reklamne minutaže nije jedina novina u konačnom prijedlogu Zakona o HRT-u. Vladajući su, naime, odlučili skinuti stavku koja kaže da osoba koja će biti izbrana nakon javno provedenog natječaja za ravnatelja HRT-a mora imati 'najmanje deset godina radnoga iskustva nakon završenog studija'. Time je omogućeno da aktualni v.d. ravnatelja Josip Popovac ostane na tom mjestu, a odmah su se pojavile i spekulacije da je takva izmjena rađena upravo za njega, koji nakon završenog studija ima samo osam godina iskustva.

Takva izmjena zakona začudila je i Stazića. 'Ta promjena nije dobra. Ako je svrha izmjene da se omogući izbor jednog određenog čovjeka, onda to nije dobro i od ministra kulture ću tijekom rasprave tražiti objašnjenje zašto se odlučilo za to', kazao je Stazić

Međutim, Markovinović tu ne vidi nikakvog problema. 'Mislim da su kriteriji što se tiče izbora ravnatelja bili prestrogi i ne vjerujem da je to napravljeno samo zbog Popovca. Teško je biti u nekoj struci 10 godina na istom mjestu i mislim da će ovo biti šansa da se prijavi više kandidata', zaključio je Markovinović