BRUXELLES - Nakon smirivanja stanja, sastanak je priveden kraju. Rehn je primio na znanje stajališta Hrvatske i Slovenije o njegovu konačnom kompromisnom prijedlogu za rješenje graničnog prijepora i o tome će uskoro izvijestiti predsjedničku trojku EU-a, koja će se sastati u prvoj polovici lipnja, izjavio je u srijedu u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

'Kao što sam najavio prije dva dana, hrvatska je strana predstavila svoju poziciju. Mi smo u potpunosti prihvatili konačni kompromisni prijedlog povjerenika Rehna. Slovenska strana predstavila je svoje pozicije, donijela je amandmane, koji za hrvatsku stranu nisu prihvatljivi. Povjerenik Rehn je to uzeo na znanje i o tome će izvijestiti predsjednički trio', izjavio je Jandroković nakon trojnog sastanka s Rehnom i slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom.

Sljedeći sastanak predsjedničke trojke - Francuske, Češke i Švedske - trebao bi se održati u tjednu nakon izbora za Europski parlament, koji se završavaju 7. lipnja, a prije sljedećeg redovitog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, 15. lipnja u Luxembourgu.

U kratkom priopćenju Rehnove glasnogovornice Krisztine Nagy kaže se da je povjerenik primio odgovore Slovenije i Hrvatske na 'njegov konačni kompromisni prijedlog'. 'Povjerenik Rehn pozdravlja privrženost obiju zemalja procesu pomoći koju pruža Europska komisija, koji su podržali predsjednički trio i zemlje članice. On će uskoro o tome izvijestiti predsjednički trio u svrhu završetka procesa', stoji u priopćenju.

Sastanak je prethodno bio prekinut zbog istjecanja vruće vode iz cijevi u zgradi Europske komisije, pri čemu je jedna osoba lakše ozlijeđena. Zgrada je bila u potpunosti evakuirana, a jedan radnik koji je radio na otklanjanju posljedica od požara od prije devet dana zadobio opekline po rukama i nogama.

U trenutku kada se oglasio alarm nešto prije 11.30 sati, Rehn je razgovarao sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom, a hrvatska delegacija bila je u zgradi čekajući na sastanak ministra Gordana Jandrokovića s Ollijem Rehnom.

Kako doznaje Jutarnji list, u zgradi je na trećem katu došlo do poplave, a nakon toga i do kratkog spoja pa se oglasio požarni alarm. Hrvatski diplomati u trenutku oglašavanja alarma bili su na 10. katu, a dok su napuštali zgradu naišli su na muškarca s opeklinama. Veleposlanik Branko Baričević, koji je inače po profesiji dermatolog, pružio mu je pomoć. Muškarca je odveo do WC-a gdje su začepili umivaonik i stavili mu ruke u vodu.

Ministar Jandroković i ostali članovi hrvatskog izaslanstva su pričekali dok mu je veleposlanik pružao pomoć, a potom zajedno izašli iz zgrade Berlaymont. Doznajemo kako je osiguranje negodovalo što hrvatsko izaslanstvo nije odmah napustilo zgradu nakon oglašavanja alarma.

Ministar Jandroković i ostali članovi hrvatskog izaslanstva su pričekali dok mu je veleposlanik pružao pomoć, a potom zajedno izašli iz zgrade Berlaymont. Jutarnji doznaje da je osiguranje negodovalo što hrvatsko izaslanstvo nije odmah napustilo zgradu nakon oglašavanja alarma.

Ovo je bio prvi sastanak Rehna, Jandrokovića i Žbogara otkad su obje zemlje odgovorile na Rehnov konačni kompromisni prijedlog za rješenje graničnog spora i nastavak hrvatskih pristupnih pregovora.

Zadnji Rehnov prijedlog, koji je iznio na posljednjem sastanku s ministrima vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem i Samuelom Žbogarom 22. travnja, Hrvatska je prihvatila 8. svibnja u obliku u kojem je ponuđen.

Slovenija je odgovorila tek prošli tjedan, ali svoj pristanak uvjetuje prihvaćanjem njezinih dopuna, koje mijenjaju samu bit prijedloga koji je Hrvatska prihvatila bez ikakvih dopuna.

Po slovenskim medijima, Ljubljana u svojim dopunama traži teritorijalni pristup otvorenom moru, pri čemu je osnovni zahtjev da se u arbitražu uključi 'načelo pravičnosti' (ex aequo et bono).

Po Rehnovu prijedlogu granično pitanje između dviju zemalja rješavalo bi se pred ad hoc arbitražnim sudom. Graničnu crtu na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije određivao bi peteročlani arbitražni sud u skladu s međunarodnim pravom. Po jednog člana odredile bi Hrvatska i Slovenija, a preostala tri člana dvije bi zemlje odredile zajednički. Ako se ne mogu dogovoriti, preostala tri člana imenovao bi predsjednik Međunarodnog suda pravde. Režim uporabe pomorskih područja i kontakta Slovenije s otvorenim morem rješavao bi se po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti (equity) i u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Iza Rehnova prijedloga stala je i predsjednička trojka - Francuska, Češka, Švedska - a dobio je nepodijeljenu potporu i na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a 27. travnja u Luxembourgu.