Premda se hrvatska Vlada ozbiljno angažirala u iskorjenjivanju korupcije, zanemarene su nedaće građana u pravosudnim institucijama. Tisuće parnica na hrvatskim sudovima, od kojih neke traju desetljećima, pokazuju da pravne institucije debelo zaostaju u svojem radu, piše Southeast European Times, čiji je sponzor Američko vojno zapovjedništvo u Europi
Tekst naslovljen 'Hrvatskim građanima pravda sporo dolazi', koji prenose drugi strani mediji, SETimes otvara primjerom 82-godišnjeg Zadranina Petra Batura koji se posljednjih 38 godina spori s polubratom oko vlasništva nad zemljištima i kućama. Njegov sin Miro Batur izjavio je za SETimes da ni nakon gotovo četiri desetljeća suđenja na Općinskom sudu u Zadru presude još uvijek nema na vidiku.
'Ovaj spor jedina je tema oko koje se obitelj svađa za ručkom više od tri desetljeća. Osamnaest sudaca vodilo je ovaj slučaj. Osjećam se kao Jozef K. iz Kafkinog 'Procesa'. Mnogi ljudi koji su radili na ovom slučaju više nisu živi', rekao je Miro Batur.
Otac i sin Batur predali su zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Općinskom sudu u Zadru i dobili 2.700 eura odštete od države. Pisali su ministru pravosuđa, predsjedniku i premijeru, a ako im nitko ne odgovori do 1. srpnja, pokrenut će postupak na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Zdravko Stojanović, glavni tajnik Vrhovnog suda Hrvatske, potvrdio je za SETimes da su na početku 2012. općinski sudovi u Hrvatskoj imali 15.894 građanskih i 98 neriješenih kaznenih predmeta starijih od deset godina. Istodobno, županijski sudovi imali su 6.682 građanskih i 40 kaznenih predmeta, što znači ukupno 22.714 neriješenih predmeta starijih od deset godina.
Većina neriješenih predmeta nalazi se na Općinskom sudu u Zagrebu, koji ima 6.531 otvoren predmet podnesen prije 2001. godine; sutkinja tog suda Maja Bilandžić izjavila je za SETimes da je 120 slučajeva iz 1986. godine ili starije.
Glasnogovornik Europske komisije Mathew Newman izjavio je za SETimes da će Komisija nastaviti pozorno pratiti napredak u Hrvatskoj.
'Potrebno je da zemlja nastavi svoje pravosudne reforme da bi u potpunosti preuzela obveze članstva od datuma ulaska. Kao i sa svim zemljama koje se pridružuju, uspostava potpuno neovisnog i učinkovitog pravosuđa od najvećeg je značenja', rekao je Newman, dodajući da je Komisija spremna poduprijeti napore za reformu i daljnje unapređenje hrvatskog pravosudnog sustava.
Istaknuo je da su poduzeti znatni napori na smanjenju velikog broja nagomilanih predmeta, uključujući reformu kaznenog i građanskog postupka, jačanje općinskih sudova u Zagrebu i Splitu, nedavni preustroj Ministarstva pravosuđa i usvajanje novog Zakona o primjeni i Pravilnika o sudskim službenicima.
SETimes prenosi i izjavu ministra pravosuđa Orsata Miljenića za tportal, u kojoj je naveo da se ništa drastično neće promijeniti kada Hrvatska uđe u EU.
'Kada su u pitanju neriješeni slučajevi, ulazak u EU neće ništa izravno promijeniti. Sudovi će stoga intenzivno raditi na tim slučajevima prije nego što uđemo u EU i nakon toga', rekao je Miljenić.
Podsjetimo, tportal je u veljači objavio analizu neriješenih predmeta u hrvatskom pravosuđu, uz podatak da je samo prošle godine iz državnog proračuna iscurilo više od 33 milijuna kuna za naknade zbog kršenja pravila o suđenju u razumnom roku.
