Ti podaci objavljeni su u nacrtu Hrvatskog akcijskog plana o alkoholu od 2012. do 2020. koji je u organizaciji Ministarstva zdravlja predstavljen na konferenciji o alkoholu u dvorcu Lužnica kod Zaprešića.

Godišnja potrošnja alkohola u Europi procjenjuje se na 12,5 litara čistog alkohola po odrasloj osobi ili tri alkoholna pića dnevno, što je dvostruko više od svjetskog prosjeka.

Prema anketi o potrošnji kućanstva Državnog zavoda za statistiku godišnji prosjek potrošnje alkoholnih pića po članu kućanstva u Hrvatskoj je 2010. iznosio 27 litara, od toga 15,6 litara piva, 10,7 litara vina, dok je utrošak žestokih alkoholnih pića iznosio 0,7 litre.

U Hrvatskoj je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 2000. do 2009. zabilježen pad standardizirane stope smrtnosti od kronične bolesti jetre i ciroze, a isti je trend prisutan u Mađarskoj i Francuskoj, dok je u Finskoj i Poljskoj zabilježen porast.

Hrvatska ima nižu stopu smrtnosti od bolesti jetre i ciroze od prosjeka zemalja članica Europske unije nakon 2004., a višu od Finske, Francuske i Poljske.

Prema rezultatima prvog istraživanja o zlouporabama ovisnosti, koje je provedeno 2011., u Hrvatskoj je 92,5 posto muškaraca i 80,3 posto žena konzumiralo alkohol.

Petina ispitanika izjavila je da je pila šest ili više čaša alkohola za redom što se smatra opijanjem, dok se 1,1 posto ispitanika opijalo svakodnevno, 5,6 posto tjedno, a 8,6 mjesečno.

Alkohol je značajan uzrok rizika ozljeđivanja općenito, a posebno kod prometnih nesreća. Od ukupno 42.443 nesreće u 2011. u kojima je poginulo 105 osoba, gotovo četvrtinu ili 12,8 posto skrivili su pijani vozači.

Na dvodnevnoj konferenciji će uz radnu verziju Hrvatskog akcijskog plana o alkoholu biti predstavljen i Europski akcijski plan o alkoholu 2012.-2020., a bit će održan i godišnji sastanak službi za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti.