U Americi se za velike krize 30-ih godina prošlog stoljeća manje kupovalo svega, osim alkohola. U Hrvatskoj je u sred krize prodaja alkoholnih pića opala. No, kako veli Ružica Glazer, direktorica Udruženja proizvođača pića Hrvatske, nije da se pije manje, već raste prodaja u sivoj zoni pa se pije jeftinije i lošije
Naime, kaže Glazer, proizvođači alkoholnih pića, svi izuzev pivara, prošle su godine po prvi put zabilježili pad prodaje, i to od dva posto. S tim rezultatom, koji se da uvelike pripisati vremenu od božićnih i novogodišnjih blagadana, bili su i poprilično zadovoljni, piše Novi list
– No sada očekujemo drastičan pad i do pet posto. Stanje je jednostavno loše. Kvalitetna alkoholna pića luksuz su kojeg se ljudi odriču, ali zato raste potrošnja u sivoj zoni – ističe Glazer.
Kupuje se pivo, domaća rakija i vino, piju gemišti, ali ne i skupa alkoholna pića. A da je uz pad prodaje recesija proizvođačima alkoholnih pića donijela i sve druge »blagodati« svjedoči podatak da će mnogi od njih morati početi otpuštati dio svojih zaposlenika, tjerani i činjenicom da moraju zadovoljiti visoke zadane europske norme, pogotovo one koje se tiču higijene u proizvodnji.
Predsjednik grupacije pivara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Pero Ivanković tvrdi, međutim, da ni prodaja piva nije u dva mjeseca ove godine skočila, već je, štoviše, u odnosu na prva dva mjeseca 2008. godine pala za nekih deset posto. Nije, međutim, razlog tomu recesija, već prije svega, smatra Ivanković, loše, hladno i kišovito zimsko vrijeme.
– Prodaja piva je jako osjetljiva na vremenske prilike. Ja bih rekao da je padu nekih 70 posto pridonijelo vrijeme, dok 30 posto čine neki drugi razlozi – kazao nam je Ivanković.
Ivanković, međutim, pritom i podsjeća kako je Hrvatska na visokoj razini potrošnje piva. Popije ga se na godinu 85 litara po stanovniku, pa je teško za očekivati da tu zavidnu potrošnju i teška recesija može činiti spektakularno višom. A posve pojednostavljeno rečeno, ako se i popije manje piva u restoranima, kupit će se pivo, dva, pa popiti doma.
Raste li, onda, možda za krize navala na sportske kladionice i igre na sreću? Službeno, kladionice nisu sklone davati izjave, niti vode evidenciju takvog tipa. Neslužbeno, iz više kladionica vele da je poslovanje uobičajeno, ni veće ni manje nego inače, pa bi se dalo kazati da njih recesija još dotakla nije. Reklo bi se, Hrvati su imuni na krizna stanja, ili da kriza u nas još nije ni počela. Ili je istina zapravo posve druge naravi!
– Nama se kriza događa već godinama. Jedina je razlika što je sada to i javno objavljeno, dok se prije o tome nije govorilo – smatra tako dr. Slađana Ivezić Štrkalj, psihijatrica Psihijatrijske bolnice Vrapče.
Nije, naime, nikakva novost da svaka kriza, sve što povećava strah ljudi za egzistenciju, donosi sa sobom povećanu mogućnost pojave različitih simptoma. Premda u nas nema nikakvih epidemioloških podataka, nije tajna ni to da već duže vrijeme ljudi ostaju bez posla, da situacija na radnim mjestima nije optimistična, da smo konstantno u stanju stresa.
– Zato je iznimno važna uloga društva. Ljudima treba pomoći da vide kako ima načina za rješavanje problema, da smanje svoje strahove. Treba nam državna strategija o tome kako pomoći ljudima koji ostaju bez posla, da ljudi nakon faze straha vide neku perspektivu i da znaju kome se mogu obratiti za pomoć. Jer, rješenja uvijek postoje i većina se može izvući iz krizne situacije ako im se pruži neka perspektiva – zaključuje Slađana Ivezić Štrkalj.
