Prema riječima Ranka Ostojića, ministra unutarnjih poslova, pristupanje schengenskom području strateški je cilj Hrvatske, a Izjavu o spremnosti predat će 12. ožujka.

'Prvi dan srpnja 2015. prvi je dan kada možemo aplicirati za Schengen. To je važna stvar, naše obećanje građanima, ne prazno obećanje. To znači da se vanjske granice Europske unije, odnosno schengenskog dijela EU-a, pomiču na vanjske granice Hrvatske', rekao je premijer Zoran Milanović.

Smatra premijer kako je ekonomski i psihološki važna stvar to da građani Hrvatske mogu putovati po cijeloj Europskoj uniji kao po Hrvatskoj, bez ikakve kontrole i nadzora.

'Hrvatska je mala država i Hrvatska ne predstavlja nikakav velik ni ozbiljan emigracijski faktor za druge članice. Dakle malo nas je. Relativno smo stabilno tržište rada. Ni za vrijeme rata nismo ugrožavali te države. Neću reći da držimo palčeve, ali idemo ozbiljno napraviti taj posao do kraja', rekao je Milanović.

Hoće li Hrvatska u konačnici, nakon što prođe svu potrebnu evaluaciju, što prema riječima ministra Ostojića minimalno traje godinu i pol, ući u zonu Schengena, vrlo je upitno i ovisi o odluci u Bruxellesu. Ostojić je podsjetio da Rumunjska i Bugarska, koje su prije Hrvatske ušle u EU i ispunile uvjete za Schengen, još nisu ušle u njega.

Za pripremu i dostizanje schengenskih standarda u upravljanju granicom EU je Hrvatskoj stavio na raspolaganje 120 milijuna eura, već uplaćenih. Sredstva se smiju koristiti samo za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU-a i to u roku od tri godine od prve isplate do 23. srpnja 2016. Prema Ostojićevim riječima, Hrvatska je do sada ugovorila 90 posto sredstava, a potrošeno je 2,5 milijuna eura.