Zajam od sedam milijardi eura dao bi se na rok od tri mjeseca i Grčka bi ga trebala vratiti kada se dogovori treći program financijske pomoći iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM).

Nakon što je grčki parlament u četvrtak rano ujutro usvojio paket reformi kao uvjet za nastavak razgovora seurozonom o financijskoj pomoći od 86 milijardi eura, očekuje se da će Europska središnja banka osigurati dotok novca grčkim bankama, što bi im omogućilo otvaranje poslovnica nakon gotovo tri tjedna.

Očekuje se da će u kratkoročnom financiranju Grčke u visini od sedam milijardi eura, sudjelovati svih 28 zemalja članica Europske unije, unatoč prvotnom protivljenju nekih država, među kojima je i Hrvatska. Navodno je postignuto kompromisno rješenje, prema kojemu će kao garancija za njihova sredstva, strogo ograničena za tu namjenu, poslužiti fondovi eurozone.

Podsjetimo, ministar financija Boris Lalovac izjavio je u utorak da je Hrvatska protiv toga da se privremeno financiranje Grčke osigura iz Mehanizma za europsku financijsku stabilizaciju (EFSM), fonda koji je uspostavljen 2010. i za koji jamči svih 28 zemalja članica i smatra da to trebaju osigurati članice eurozone.

'Naš je stav vrlo jasan i rješenje za privremeno financiranje Grčke trebalo bi se naći unutar članica eurozone. Mi nismo sudjelovali ni u pregovorima ni u bilo kakvom odlučivanju. Komisija je samo rekla da je to jedan od prijedloga i vidjet ćemo kakvi će prijedlozi doći na stol, ali naš je stav da eurozona mora unutar svojih mehanizama pronaći rješenje za privremeno financiranje', rekao je Lalovac.

Dok je grčki parlament noćas raspravljao, mirni prosvjedi kojima se tisuće Grka usprotivilo novom planu za spas Grčke od bankrota, prerasli su u nasilje koje je trajalo jedan sat. Prosvjednici su gađali policiju Molotovljevim koktelima, a policija je uzvratila suzavcima. Zapaljeni su automobili i bankomati. Uhićeno je oko 50 osoba.