Poziv ruskog predsjednika Dimitrija Medvedeva trebalo je iskoristiti, kaže isti izvor, i za poboljšanje bilateralnih odnosa koji su ionako oskudni.

'Bilo bi vrlo opasno ne prihvatiti stav Bruxellesa koji je odlučio da u Moskvu treba ići samo povjerenik za energetiku i predstavnik Češke kao predsjedateljice Unije', rekao je sugovornik iz Banskih dvora.

Plinska kriza otvorila je očito i novi politički spor između predsjednika i premijera. Samo dva dana ranije predsjednik Mesić je javno optužio veleposlanika pri UN-u Nevena Juricu da je on kriv što Hrvatska nije dobila plin iz Libije. Jurica je, naime, napustio sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a tijekom govora libijskog veleposlanika, što je, po Mesićevu tumačenju, pogoršalo hrvatsko-libijske odnose i zaustavilo plin iz Libije. Premijer Sanader odbacio je kritike na račun Jurice te je odgovornost za nestašicu plina prebacio na INA-u i njezina čelnika Tomislava Dragičevića, inače Mesićeva prijatelja.

Otkazujući već najavljeni odlazak potpredsjednika Polančeca u Moskvu, Sanader je rješavanje problema prepustio EU i pokazao da ga posebno ne zanimaju odnosi s Moskvom.

'Možda je i bolje sada taj problem rješavati kroz EU. Ali problem je što Hrvatska godinama pogoršava međudržavne odnose s Rusijom, a Rusi to ni s čim nisu zaslužili. Naši političari misle da će loši odnosi s Rusijom poboljšati Hrvatskoj rejting u EU, ali to je pogrešno mišljenje', ocijenio je Davor Štern za Jutarnji list.

Kao primjer mudrije politike, navodi Sloveniju koja upravo sada pregovara s ruskim Gazpromom o gradnji novoga europskog plinovoda Južni tok, iako je članica EU.

Kada je, naime, direktor Gazproma Aleksej Miller prošloga tjedna bio u Ljubljani, tada se sastao i s premijerom Borutom Pahorom. Iako i Slovenija pokušava smanjiti ovisnost o ruskom plinu, Slovenci nisu digli ruke od suradnje s Rusima, nego je dogovorena ubrzana dinamika oko pripreme sporazuma. Ako plinovod Južni tok bude sagrađen, prolazit će kroz Srbiju, Mađarsku, Austriju i Sloveniju, a Hrvatska će biti zaobiđena.