Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu danas počinje usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid u Domovinskom ratu. Najviše sudsko tijelo UN-a saslušat će u iduća četiri tjedna mnoge dokaze genocida i etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva tijekom srbijanske agresije na Hrvatsku, te argumente protutužbe Beograda da je u 'Oluji' počinjen genocid nad hrvatskim Srbima
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je jučer da Hrvatska ne može izgubiti spor jer se zna tko je bio žrtva, a tko agresor u ratu koji se vodio na teritoriju Hrvatske.
Prihvaćanjem tužbe u suđenje bi krenula jedna članica EU-a i jedna zemlja koja se sporo, ali ipak kreće prema Europi - istoj Europi koja je već puno puta pokazala kako voli kada države vode dijalog. Ako sud odbaci tužbe, odbačena je i mogućnost Hrvatske da pravnim putem traži ratnu odštetu. Iskazi i unakrsno ispitivanje svjedoka i vještaka dviju strana zakazani su u haškoj Palači mira za 4. i 5. ožujka. Sud je zabranu njihova objavljivanja do kraja rasprave obrazložio nužnošću da 'pravda i uzimanje dokaza budu temeljno provedeni', kao i da se svjedocima 'omogući da iskaze daju nezavisno'. Rasprava o hrvatskoj tužbi i srpskoj protutužbi trajat će do 1. travnja i bit će javna, osim iskaza svjedoka čiji je sadržaj tajan do završetka rasprave. Presuda se očekuje do kraja godine, javlja HRT.
