Kako saznaje Beta od izvora u Haagu, a prenosi B92, o organizacijskim detaljima glavne rasprave pravni zastupnici Hrvatske i Srbije razgovarat će u petak, 23. studenoga, sa predsjednikom najvišeg suda UN-a Petrom Tomkom iz Slovačke.  Hrvatska i Srbija zatražile su po šest sudskih sjednica - od kojih svaka traje tri sata - za izlaganje svojih argumenata. Jedna od tema razgovora u petak bit će i broj svjedoka koje strane namjeravaju izvesti pred suce tijekom glavne rasprave, javlja B92.

Glavni pravni zastupnik Hrvatske u ovom sporu je Mirjan Damaška, a Srbiju zastupa Saša Obradović.  Točan termin glavne rasprave, Međunarodni sud pravde utvrdit će i objaviti - ako u međuvremenu ne dođe do izvansudskog sporazuma dviju strana - u rujnu 2013. godine.

Srbija i Hrvatska do sada pred sudom u dva navrata razmijenile argumente o suštini spora u obimnim pisanim podnescima. Hrvatska je tužbu protiv tadašnje SRJ podnijela u srpnju 1992., a Srbija je protutužbu sudu dostavila u siječnju 2010. godine.

Međunarodni sud pravde se u studenome 2008. oglasio nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije, poslije rasprave u kojoj je srpski pravni tim tu nadležnost osporavao.

Na pitanje kako će činjenica da je Haški sud oslobodio hrvatske generale Anta Gotovinu i Mladena Markača krivnje za progon Srba s područja Knina utjecati na protutužbu Srbije, izvor Bete ocijenio je da 'je to udarac', ali da srpska pozicija nije gora nego što je bila.

Podsjećajući da je pravomoćnom presudom Gotovina bio osuđen za nezakonite artiljerijske napade smišljene na deportaciju Srba, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, sugovornik Bete je naznačio da to 'nisu bili elementi genocida' navedeni u protutužbi Srbije, iako je prvostupanjska presuda Gotovini bila citirana.

'Postavlja se, međutim, pitanje smisla, jer do sada nitko nije osuđen za zločine u Oluji, ni u Haagu, ni u Hrvatskoj', kazao je sugovornik Bete, koji je inzistirao na anonimnosti.