Europski sud za ljudska prava (ESLJP) presudio je da je Hrvatska povrijedila prava uhićenog krijumčara migranata kojega je policija zlostavljala tijekom uhićenja, a država na to nije učinkovito reagirala
Pravomoćnom presudom podnositelju je dosuđeno 12.000 eura na ime naknade neimovinske štete te 2660 eura za troškove i izdatke, izvijestio je u četvrtak ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.
U rujnu 2017. podnositelj zahtjeva i njegov brat uhićeni su dok su prevozili skupinu stranaca koji su ilegalno ušli u Hrvatsku, a podnositelj je naknadno izjavio da su ga policajci izvukli iz automobila i nekoliko puta udarili.
Na ispitivanju u policijskoj postaji odbio je liječničku pomoć, a u izvješću o uhićenju nisu zabilježene postojeće ozljede. Idućeg dana, pritvorski nadzornik primijetio je hematome na očima i na lijevoj strani čela podnositelja.
vezane vijesti
Ozljede su bile vidljive i prilikom fotografiranja toga dana, a podnositelj je naveo da ih je zadobio tijekom uhićenja. Dvojica policajaca su pak tvrdila da se prilikom uhićenja poskliznuo i udario glavom o vrata izlazeći iz automobila, pri čemu je zadobio ogrebotine i crvenilo lica, izvijestio je ured.
Europski sud je ponovio da je čak i u nedostatku izričite pritužbe podnositelja potrebno provesti istragu ako postoje drugi dovoljno jasni pokazatelji da je moglo doći do zlostavljanja te da se ne može prepustiti inicijativi žrtve da podnese formalnu pritužbu ili da preuzme odgovornost za provođenje istražnog postupka, navode u priopćenju.
ESLJP je primijetio da, iako je podnositelj imao vidljive ozljede i izjavio pritvorskom nadzorniku da ih je zadobio tijekom uhićenja nitko od policajaca, a ni zamjenik Općinskog državnog odvjetnika nije dostatno provjerio način zadobivanja tih ozljeda.
Istraga o mogućem zlostavljanju započela je tek nakon što je podnositeljev branitelj na raspravi tijekom kaznenog postupka izričito prigovorio zbog zlostavljanja.
vezane vijesti
Smatraju i da je Ustavni sud u postupku povodom ustavne tužbe razmatrao prigovore samo na temelju dokumenata sadržanih u sudskom kaznenom spisu koji se vodio protiv podnositelja, bez da je razmotrio dokumente sadržane u državno-odvjetničkom istražnom spisu.
Stoga je Europski sud zaključio da Ustavni sud nije bio upoznat sa svim radnjama poduzetima tijekom istrage.
Također, Europski sud je ukazao na ozbiljne sumnje u pogledu razloga na temelju kojih su domaći sudovi oslobodili policajce optužene za nanošenje tjelesnih ozljeda podnositelju, prvenstveno zbog sumnji u nepristranost policajaca ispitanih kao svjedoka te zbog ocjene hrvatskih sudova da je podnositelj propustio prijaviti zlostavljanje odmah nakon uhićenja.
'Posebice imajući u vidu situaciju kada žrtva ostaje neprekidno pod kontrolom onih koji su bili uključeni u zlostavljanje nakon incidenta', ustvrdio je sud, navodeći da hrvatske vlasti nisu pokušale temeljito ispitati ovaj predmet i utvrditi sve relevantne činjenice.
Ujedno, Europski sud je smatrao da nisu pruženi dovoljni dokazi koji bi doveli u pitanje podnositeljev opis događaja pa je utvrdio da se zlostavljanje prema podnositelju dogodilo, a da upotrijebljena fizička sila nije bila nužno neophodna i prouzročena podnositeljevim ponašanjem.
