Pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju ekonomist Luka Orešković za Financial Times komentira tešku gospodarsku situaciju u Hrvatskoj te potrebu da se što prije pojednostave propisi koji bi omogućili razvoj srednjeg i malog poduzetništva kao potencijalno glavnog nacionalnog ekonomskog pokretača
Da je Hrvatska u teškoj situaciji, pokazuju prije svega službene brojke. BDP je u 2009. pao za 6,9 posto, u narednim godinama padao je za 1 ili 2 posto, u 2013. prognoze predviđaju daljnji pad od 0,5 posto dok se stopa nezaposlenosti previđa na 22 posto nakon što se ugase privremena ljetna zaposlenja.
Nova, socijaldemokratska vlada obećavala je, prilikom stupanja na vlast, rast i oporavak koji bi se imao temeljiti na velikim projektima i stranim investicijama. No direktna strana ulaganja su pala s četiri milijarde eura u 2008. na 600 milijuna u 2012. U istom periodu javni sektor se širio, a u privatnom sektoru izgubljeno je više od 200.000 radnih mjesta od 2009, navodi se u članku.
Unatoč svim najavama iz Vlade, malo toga je učinjeno da bi se smanjio opseg birokracije koja je naslijeđena još iz vremena Jugoslavije (čak i iz vremena Habsburgovaca). Sustav poreza postao je u međuvremenu još tvrđi i opresivniji, a regulacija tržišta rada je među složenijima u regiji.
Stoga ne iznenađuje da u datim okolnostima privatni sektor ne uspijeva ispuniti prognoze. Investicije u javnom sektoru su izostale jer se politički namještena uprava pokazala nesposobnom provesti planirane investicije u infrastrukturi i energetskom sektoru. Usmjerenost Vlade na velike investicije uopće nije u suglasju s ekonomskim razvitkom Hrvatske. Naime, ekonomski rast nakon stjecanja neovisnosti dogodio se zajedničkim djelovanjem javne potrošnje i širenjem malog i srednjeg poduzetništva, što je posebice bilo očito u sektoru turizma.
Između 2001. i 2010. broj srednjih i malih poduzetnika narastao je za 71 posto, a broj velikih tvrtki smanjio se za trećinu. U ukupnom BDP-u sudjeluju sa 67,3 posto od ukupnog broja zaposlenih (nešto iznad prosjeka Unije), a u izvozu sudjeluju sa 41 posto.
U nadolazećem periodu bit će im pak jako teško postizati rast ili stvarati nova radna mjesta ako ne naiđu na razumijevanje Vlade. Prema trenutnoj listi Svjetske banke, Hrvatska je na 80. mjestu u kategoriji brzog pokretanja tvrtke, 143. u kategoriji dobivanja građevinskih dozvola te 104. u kategoriji upisa vlasništva.
Hrvatska je nedavno uvela navodno pristupačno registriranje za nove tvrtke. No i dalje svaki poduzetnik teško može napredovati ako nema dovoljno poznanstava u birokraciji. Novi zakon dopušta velikim projektima s vrijednošću iznad 20 milijuna eura da zaobiđu lokalne vlasti, no i dalje se ništa nije napravilo da se smanji ili olakša regulacija za srednje i male poduzetnike koji su 'zapeli' u lokalnoj administraciji. Trebalo bi olakšati proces zaposlenja i smanjiti poreze ako im se zaista želi pomoći.
Otvaranjem novog Ministarstva za poduzetništvo i obrt mogao se očekivati pozitivan pomak, no ono se, zajedno s agencijama, usmjerilo na program davanja zajmova, što je samo povećalo porezno opterećenje.
Kao neočekivani pobornik srednjeg i malog poduzetništva iskazao se predsjednik Ivo Josipović koji je za FT izjavio da Vlada mora pronaći ravnotežu te da je bitno smanjiti prepreke ne samo za velike investicije, već i za srednje i male kompanije. Dodao je da imamo previše kompliciranih propisa te da je njihovo pojednostavljenje nužno ako želimo biti konkurentni na zajedničkom tržištu Unije.
