Veći dio smeća koji svakodnevno bacamo u kante i kontejnere može se reciklirati - to nije samo središnja poruka Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA), već i općeprihvaćena istina. Tportal donosi mapu baziranu na podacima EEA-e, koja prikazuje stope recikliranja u većini europskih zemalja, a Hrvatska je na samom dnu sa svega četiri posto recikliranog otpada
Taj podatak - kao što je općenito slučaj sa statistikama koje se odnose na recikliranje otpada - podložan je različitim interpretacijama, ovisno o definiciji onoga što se računa pod 'recikliranjem'. U svakom slučaju, ilustracija koju je od podataka EEA-e složila platforma OneEurope pruža generalni uvid u ono što Europa čini po pitanju recikliranja.
Bernarda Ivčića, predsjednika Zelene akcije, ne čudi tako nizak plasman Hrvatske u recikliranju otpada.
'U Hrvatskoj je odvojeno prikupljanje otpada vrlo loše razvijeno. Uglavnom u većim gradovima prikupljaju se papir, staklo, u nešto manjoj količini plastične boce - i tu cijeli sustav gospodarenja otpadom nažalost staje', kaže Ivčić, dodajući da postoji i nekoliko svijetlih primjera poput otoka Krka i Čakovca, gdje se odvojeno prikuplja i više od 40 posto otpada.
'Jedinice lokalne samouprave u većem dijelu ostatka Hrvatske ne educiraju građane o potrebi odvojenog prikupljanja otpada, a često niti ne nude infrastrukturu za prikupljanje. Primjerice, na više od 90 posto hrvatskog teritorija uopće se ne prikuplja biorazgradivi otpad. Sve to rezultira ovom poraznom brojkom od svega četiri posto', zaključuje Ivčić.
Više o toj temi možete saznati ovdje
