Milanović je podatak o donaciji iznio tijekom posjeta Interliberu, a u sklopu kritike Gordana Grlića Radmana, ministra vanjskih poslova koji je zapadnim partnerima deklarirao Hrvatsku kao jednu od država u kojima bi se trebala odvijati planirana obuka ukrajinskih vojnika, za što predsjednik kaže da se bez njegova potpisa ne može ostvariti. Milanović smatra da ga Vlada protuzakonito i protuustavno zaobilazi oko takvih stvari, a da ga bezrazložno opterećuje traženjem supotpisa na poklanjanje letjelica Ukrajini, za što, kako opet kaže, nije nadležan jer je riječ o imovini, ne o ljudima.

'Ministar (Grlić Radman, op. a.) je to napravio bez ikakvih konzultacija i razgovora sa mnom kao vrhovnim zapovjednikom. Ne možeš preuzeti obvezu da će HV sudjelovati u obuci u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske. Ima država koje se nisu još očitovale jer njihovim ministrima nije palo na pamet preuzeti obvezu bez konzultiranja i traženja suglasnosti onih tijela koja po njihovim ustavima odlučuju o tome. U Hrvatskoj sam to ja. Istovremeno, od mene traže prethodno mišljenje o poklanjanju Ukrajini 14 helikoptera koji su neperspektivni. To mogu bez mene. A moje mišljenje neće dobiti jer mi nisu obrazložili kako će to nadomjestiti. Neću biti protiv, ali neću pisati mišljenje. Boje se donijeti tu odluku', rekao je Milanović u srijedu.

Iz izjave predsjednika Milanovića zaključuje se da je riječ o starijim inačicama helikoptera ruske proizvodnje tipa Mi-8 iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a koje je Hrvatska nabavila još za vrijeme Domovinskog rata. Tim helikopterima uskoro istječu resursi - kako tportal neslužbeno doznaje, za njih pet-šest već sljedeće godine, a ostalima resursi istječu 2025.

Iako je pomaganje Ukrajini u borbi protiv ruske invazije nešto za što se Hrvatska, u sklopu EU-a, opredijelila od samog početka te je osim humanitarne pomoći u tu zemlju slala i oružje, ova donacija može dovesti državu u velike probleme na više razina. Naime donacijom tih 14 helikoptera transportna flota će se više nego prepoloviti jer će ostati još svega 12 helikoptera, od čega su dva starija Mi-8 opremljena vitlom i sudjeluju u akcijama traganja i spašavanja, te deset novijih Mi-171Sh, nabavljenih 2007. u sklopu rješavanja ruskog klirinškog duga prema bivšoj Jugoslaviji. Ti noviji helikopteri sada su otprilike na polovici svog životnog vijeka, a otkad su na njima ruski stručnjaci 2019. godine obavili remont, često imaju veće ili manje kvarove pa poznavatelji prilika tvrde da su u posljednje dvije-tri godine više letjeli stariji helikopteri Mi-8 nego noviji Mi-171Sh. Zbog tog je remonta 2021. javnosti nepoznata, ali dobro upućena osoba podnijela kaznenu prijavu, no unatoč tome što je od tada prošlo više od godinu dana, USKOK još nije donio odluku o eventualnom podizanju optužnice, kao ni o odbacivanju prijave.

S obzirom na to da bi donacijom Hrvatska ostala bez više od 50 posto transportne flote, u pitanje može doći prijevoz ozlijeđenih osoba, pacijenata ili trudnica s otoka, što se dosad redovno obavljalo tim letjelicama. Dalje, hrvatski će piloti gubiti sate naleta jer će helikoptera biti osjetno manje. Tu valja podsjetiti da je u veljači 2020., svega nekoliko mjeseci nakon što je remontiran zadnji helikopter, zbog učestalih kvarova bilo prizemljeno svih deset helikoptera Mi-171Sh, pa je jasno u kakvoj bi se situaciji našli građani kojima je potreban helikopterski prijevoz ako bi se tako nešto ponovno dogodilo. Kao dodatni problem postavlja se pitanje budućnosti Zrakoplovno-tehničkog centra (ZTC) u Velikoj Gorici, koji je dosad održavao te helikoptere, kao i borbene te protupožarne avione. Naime, ako se smanji broj helikoptera u floti, logično se može očekivati da će biti manja potreba za popravcima i održavanjem, što bi moglo dovesti do smanjenja broja radnika. A ako se pokažu istinitima špekulacije da bi se održavanje dijela protupožarne flote moglo dati u ruke talijanskoj kompaniji, budućnost ZTC-a još je neizvjesnija. U Hrvatskoj se već neko vrijeme govori o prelasku na zapadnu tehnologiju, no zasad se to sporo razvija. Nabavljena su tek dva helikoptera UH-60M Black Hawk, no oni su namijenjeni za specijalne snage HV-a, a ne za prijevoz unesrećenih.

Pokušali smo od Ministarstva obrane dobiti odgovore na konkretna pitanja o samoj donaciji te kako se i čime namjerava nadomjestiti helikoptere koji bi bili donirani Ukrajini, osigurati hitan medicinski prijevoz i dovoljan broj sati naleta pilotima, kao i misli li se ići u nabavu novih helikoptera i bi li se nabavljalo samo Black Hawk ili i neke druge tipove. Iako smo ukazali na to da pitanja postavljamo temeljem javno izrečenih riječi predsjednika države i vrhovnog zapovjednika Zorana Milanovića te da više nema smisla tretirati tu informaciju kao tajnu, iz MORH-a su se ipak odlučili pozvati upravo na to.

'Sve odluke o donaciji tehničke i vojne pomoći Ukrajini klasificirane su, stoga nismo u mogućnosti iznositi podatke o vrsti opreme koju Hrvatska donira. Kada je riječ o klasificiranim podacima, Zakon o tajnosti podataka sve jednako obvezuje', napisali su iz MORH-a, ne odgovorivši ni na pitanja koja ne predstavljaju tajne podatke, kao što je ono ide li se u nabavu novih helikoptera. Također, temeljem druge rečenice iz odgovora, upitali smo ih hoće li predsjednika Milanovića prijaviti zbog kršenja navedenog zakona, no ni na to pitanje nismo dobili odgovor.