Među prijedlozima su i putevi za legalnu gospodarsku migraciju i kvote kojima bi se postojeći useljenici rasporedili po pojedinim članicama EU-a ovisno o BDP-u, broju stanovnika i stopi nezaposlenosti. Slijedi pet ključnih činjenica o migracijskoj krizi u Europi uoči predstavljanja nove useljeničke strategije Europske komisije.

Koliko ljudi dolazi?

Po podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), 65.900 ljudi stiglo je morem od 1. siječnja do 11. svibnja ove godine - 35.100 u Italiju, 29.700 u Grčku, 1.000 u Španjolsku i 100 na Maltu.

Koliko ih je poginulo putem?

Po podacima IOM-a, stradalo je 1.829 osoba - 1.780 na putu za Italiju, 31 za Grčku i 18 za Španjolsku. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine poginulo je 425 ljudi, a ta je godina bila najsmrtonosnija do sada.

Po podacima UHNCR-a, oko 1.800 migranata poginulo je prošle godine u usporedbi sa šesto 2013. i petsto 2012. Amnesty International smatra da se mortalitet migranata na moru više nego udvostručio u prvom dijelu ove godine.

Odakle dolaze?

Prvih pet ishodišnih zemalja su Sirija, Eritreja, Somalija, Nigerija i Afganistan, kaže IOM.

Kamo idu?

Preciznih podataka nema. U Italiji mnogi migranti bježe iz prihvatnih centara i odupiru se policijskim nastojanjima da ih se identificira. Uglavnom se pokušavaju dočepati sjevera Europe kako bi se pridružili rodbini ili prijateljima ili su u potrazi za boljim tržištem rada i izdašnijim sustavima socijalne skrbi.

U Italiju je lani stiglo oko 170 tisuća migranata, a trenutno ih je tamo oko 85 tisuća, što sugerira da ih se pola preselilo u neku drugu zemlju Unije.

Koja zemlja odobrava najviše zahtjeva za azil?

Prošle je godine u EU-u prihvaćeno 185 tisuća zahtjeva za azilom. Najveći apsolutni broj je u Njemačkoj, 47 tisuća, a najveći relativni u odnosu na broj stanovnika u Švedskoj, 33 tisuće. Francuska i Italija odobrile su po 20.600 aplikacija.

Izvješće Eurostata možete vidjeti ovdje