Hrvatska je zainteresirana za energetsku suradnju s Azerbajdžanom, a posebno joj je zanimljiv plinovod kojim plin treba stići do europskih potrošača, istaknuto je u ponedjeljak tijekom susreta hrvatskog i azerbajdžanskog predsjednika Ive Josipovića i Ilhama Alijeva u Bakuu
Hrvatski predsjednik u ponedjeljak je započeo službeni dvodnevni posjet Azerbajdžanu.
'Razgovarali smo o energetskoj suradnji između dviju zemalja. Nafta je naš glavni izvor prihoda, ali razmatrali smo i suradnju u sektoru plina. Azerbajdžan nastoji diversificirati putove prijevoza prirodnoga plina i za nas je europsko tržište jako primamljivo', rekao je azerbajdžanski predsjednik. Postigne li se dogovor s Azerbajdžanom, Hrvatska bi se – uz Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku – našla na popisu zemalja kojima će prolaziti plinovod jugoistočna Europa. Riječ je o 10 milijardi kubičnih metara plina godišnje koji treba biti isporučen europskim potrošačima.
Predsjednik Ivo Josipović potvrdio je kako je zanimanje hrvatske strane veliko.
'Razmatrali smo moguće plinske tokove i Hrvatska je definitivno jako zainteresirana za sudjelovanje u tom projektu', rekao je Josipović te napomenuo i kako je suradnja s Azerbajdžanom moguća u brojnim područjima.
'Energija, brodogradnja, poljoprivreda, vojna industrija, razminiranje; to su područja na kojima se može ostvariti bolja suradnja', rekao je hrvatski predsjednik.
Alijev je istaknuo da azerbajdžanske tvrtke traže nova tržište za ulagačke projekte. 'Za nas bi energetski sektor mogao biti interesantan jer tu imamo puno iskustva (...). Također su potencijalna područja poljoprivreda i turizam', rekao je.
Osim o gospodarstvu, predsjednici Josipović i Alijev razgovarali su i o političkoj i sigurnosnoj situaciji u kaspijskoj regiji te u jugoistočnoj Europi. Ocijenili su kako su bilateralni odnosi iznimno dobri, a azerbajdžanski je domaćin čestitao Hrvatskoj na uspješnom putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
'Siguran sam da će Hrvatska, kada postane članica EU-a, podržavati azerbajdžanske planove o tješnjoj suradnji s europskim institucijama', poručio je Alijev.
U Azerbajdžan su stigli i hrvatski poduzetnici, njih tridesetak, iz sektora farmaceutske, prehrambene, građevinske i elektroenergetske industrije te brodogradnje, a u Bakuu je i prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Sudjelovat će na mješovitom Forumu kojeg zajednički organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Fond za izvoz i promociju Azerbajdžana. Poslovanje Hrvatske i Azerbajdžana bi trebala dodatno pojednostaviti i tri danas potpisana sporazuma: o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, oslobađanju od viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica, te o suradnji u protuminskom djelovanju.
Predsjednik Ivo Josipović u Bakuu boravi u pratnji supruge, a prvi dan službenog posjeta susrest će se i s predsjednikom Nacionalnog parlamenta Oktajom Asadovim. U utorak će Josipović otvoriti hrvatski konzulat u Bakuu, razgledati Stari grad koji je pod zaštitom UNESCO-a, te održati radni ručak s predsjednikom vlade Arthurom Rasizadeom.
