Posljednja analiza o rebalansima domaćeg budžeta Instituta za javne financije pokazala je poražavajući rezultat – Hrvatska se prema učestalosti korigiranja proračuna svrstava u kategoriju 'sumnjivih' zemalja poput Nepala, Kenije, Zimbabvea, Ugande, Nigerije, Sudana, Haitija, Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Srbije
Rebalans proračuna u Hrvatskoj je postao pravilo umjesto iznimke. Tako smo u posljednjih 11 godina imali čak 14 rebalansa te smo navikli da se već pri donošenju proračuna napominje da će problemi biti rješavani upravo rebalansima. Ovakav način vođenja državnih financija nepoznat je u europskim zemljama, pa je, primjerice, Irska u posljednjih deset godina samo jednom izvršila rebalans proračuna – prošle godine.
Da stvar bude gora, najnovijim kozmetičkim rebalansom Vlada je čak povećala rashode za oko 900 milijuna kuna, čime je povećan i proračunski manjak, pa je Hrvatska ovim potezom prestala ispunjavati europske kriterije za uvođenje eura.
Katarina Ott i Dunja Beš iz Instituta za javne financije (IJF) ističu da u razvijenim zemljama zbog rebalansa proračuna padaju ministri financija, pa i čitave vlade. Sam ministar financija pak trebao bi grčevito odolijevati pritiscima za korigiranje proračuna, pa i po cijenu ostavke.
