Primorske regije iz Hrvatske, Španjolske i Francuske traže od Europske unije osnivanje političkog okvira za suradnju zemalja s izlazom na Sredozemno more, po uzoru na takve okvire koji postoje na području Baltika, Dunava, Alpa, Jadrana i Jonskog mora
Putem okvira nazvanog "Strategija EU-a za Mediteran" surađivale bi 22 države, od kojih su neke članice EU-a a druge nisu, u području zaštite okoliša, migracija, sigurnosti i prometa. EU trenutno ima četiri takva politička okvira u sklopu kojih zemlje, ili njihove regije smještene u istom geografskom prostoru, definiraju zajedničke probleme.
Strategija za regiju Baltičkog mora, koje okuplja zemlje smještene uz to more na sjeveru Europe, uspostavljena je 2009., a zatim i strategije za regiju rijeke Dunava (2010.), Jadranskog i Jonskog mora (2014.) te planinskog prostora Alpa (2015.).
Strategije su mjesto gdje nacionalne države ili regije nastoje nadići svoje partikularne interese da bi dogovorile zajedničku politiku koja donosi dobrobit na transnacionalnoj ili makroregionalnoj razini. Unutar strategije se dogovaraju zajednički prioriteti, a potom nastaju projektna partnerstva koja osmišljavaju prekogranične projekte, dobivaju novac iz standardnih EU fondova te implementiraju projekte.
vezane vijesti
Bruxelles tako nastoji osigurati sigurnost na granicama EU-a i stabilnost u susjedstvu, a zemlje kandidate pripremiti za članstvo. Regije pak koriste te strategije za ukazivanje na svoje probleme, financiranje onoga što je njima bitno, posebno jer se njihovi prioriteti i politički interesi ponekad razlikuju od onih koje imaju njihove središnje vlade.
Katalonija, čija regionalna vlada teži neovisnosti od Španjolske, i francuska regija Provansa-Alpe-Azurna obala pokrenule su zato inicijativu za osnivanjem "Strategije EU-a za Mediteran". Europski odbor regija, savjetodavna institucija koja u Bruxellesu predstavlja interese regija, u listopadu je usvojila taj prijedlog.
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, izvjestitelj Europskog odbora regija, rekao je tada da bi "Strategija EU-a za Mediteran" mogla nastati nakon što 1. srpnja Španjolska preuzme rotirajuće predsjedanje EU-om.
Europski parlament podupro osnivanje
Mediteranska zemlja Španjolska ne sudjeluje niti u jednoj od postojeće četiri strategije, a Francuska samo u alpskoj, što bi moglo potaknuti njihove vlade na stvaranje nove strategije. Te dvije velike zemlje pokazale su ranije načelan interes za stvaranjem "Atlantske strategije", koja bi uključivala Portugal te Irsku, a možda i Ujedinjeno Kraljevstvo i Island. Inicijativa o "Strategiji EU-a za Mediteran" otišla je, međutim, najdalje u postupku stvaranja.
Europski parlament je 9. svibnja, na Dan Europe, usvojio inicijativu za njenim osnivanjem s 564 glasa "za" i 14 "protiv", dok je 14 zastupnika ostalo suzdržano. Izvještaj o kojem se glasalo podnio je Francois Alfonsi, zastupnik stranke "Zelenih" s Korzike, otoka u Francuskoj s izraženom željom za samostalnošću. "Sretan sam što su europarlamentarci donijeli pravu odluku", napisao je Alfonsi na Twitteru navevši "višedimenzionalne ekološke probleme na Mediteranu" kao osnovni razlog.
"Idemo naprijed kako bismo Europu učinili još više mediteranskom", napisala je pak članica katalonske vlade Meritxell Serret Aleu, zadužena za EU i međunarodna pitanja, na Twitteru. Navela je da je prioritet katalonske vlade usvajanje strategije za Mediteran, gdje živi 250 milijuna stanovnika, "kako bi se koordinirano odgovorilo na globalne izazove".
Mediteran, suočen s ekstremnim vremenskim uvjetima poput poplava i suša, zagrijava se 20 posto brže od svjetskog prosjeka te je nakon Arktika najugroženiji klimatskim promjenama, podatak je Unije za Mediteran, organizacije sa sjedištem u Barceloni.
Europski parlament je pozvao Vijeće EU da podnese prijedlog o osnivanju te nove strategije. Sada svih 27 država EU-a, u sklopu Vijeća, treba o tome odlučiti. "Vidjet ćemo, ali bitno nam je da regije budu zadovoljne", rekao je izvor iz španjolske diplomacije za Hinu.
Očekivanja od španjolskog predsjedanja
Hrvatska, koja već sudjeluje u Dunavskoj i Jadransko-jonskoj strategiji, načelno podržava ideju. S obzirom da je već u Jadransko-jonskoj strategiji lako bi se uklopila u tu širu mediteransku. "Hrvatska načelno podržava svako jačanje suradnje, a taj prijedlog ćemo podrobno razmotriti čim nam dođe na stol", rekao je hrvatski koordinator za makroregionalne strategije Sanjin Vlastelica.
Jadransko-jonska strategija obuhvaća deset zemalja, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Italija i Grčka kao članice EU-a, te nečlanice poput BiH i Crne Gore. Hrvatska od 1.lipnja preuzima predsjedanje Jadransko-jonskom strategijom.
Usuglasi li se 27 država oko uspostavljanja mediteranske strategije dat će nalog Europskoj komisiji da napiše strategiju. Izvori iz nacionalnih diplomacija upozoravaju međutim da Europska komisija, koja bi trebala napisati strategiju u suradnji s državama, nije sklona tome. Europska komisija, kao savjetodavno tijelo u tom procesu, opire se uspostavljanju novih strategija.
Dvojica visokopozicioniranih dužnosnika Europske komisije upoznata s inicijativom kažu da bi stvaranje mediteranske strategije s 22 zemlje bilo kompleksno, posebno jer bi uključivalo zemlje sjevera Afrike i Bliskog istoka. "Mi smo kao Europska komisija službeno neutralni, naravno. Ali želimo jednostavne stvari, ne nešto komplicirano, radije bi smo vidjeli postojeće okvire kako funkcioniraju", rekao je jedan od njih pod uvjetom anonimnosti.
Postojeće strategije nisu uspjele natjerati države članice da iz svojih nacionalnih programa odvoje dio novca za međunarodne makroregionalne projekte. Strategije nemaju poseban fond, nego države moraju dati dio novca koji standardno povlače iz EU fondova pa ga uklopiti u zajedničke projekte, umjesto da ga iskoriste samo za svoje nacionalne projekte.
Drugi član Europske komisije napominje da bi tijekom idućih šest mjeseci, nakon što Španjolska preuzme predsjedanje EU-om, moglo doći do protivljenja nekih središnjih vlada stvaranju mediteranske strategije. Među protivnicima bi mogla biti i vlada u Madridu, koju 23. srpnja čekaju prijevremeni parlamentarni izbori.
"Središnje vlasti nisu sklone ovakvim inicijativama jer se boje da one neće upravljati procesima, nego da će to preuzeti regionalne ili lokalne vlasti. Boje se određenog separatizma", rekao je. "U svakom slučaju sada je na potezu 27 država EU-a da se izjasne o ovoj ideji", dodao je.
