Povelja Europske unije o temeljnim pravima jamči pravo svim građanima da se obrate institucijama EU-a na bilo kojem od 24 službena jezika, a one moraju odgovoriti na istom jeziku. Pravo EU-a i drugi zakonodavni tekstovi objavljuju se na svim službenim jezicima, osim irskog, zbog manjka resursa (na irski se trenutačno prevode samo propisi koje donesu i Vijeće Europske unije i Europski parlament). Međutim irski jezik ne govori ni mnogo Iraca jer je u toj zemlji u širokoj upotrebi engleski jezik.

Dakle spomenuto pravo za hrvatski jezik nije u potpunosti konzumirano jer nedostaje prevoditelja, tako da će Hrvatska u siječnju predsjedati Europskom unijom, a da nije uspjela osigurati ravnopravnost za svoj jezik unutar institucija te unije.

Naime, u ožujku ove godine na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu usvojena je preporuka u kojoj se navodi da se ne očekuje da će kapaciteti za hrvatski, irski i malteški jezik biti takvi da se od početka 9. parlamentarnog saziva omogući potpuna usluga usmenog prevođenja na te jezike te da se produži primjena članka 159. do završetka sljedećeg parlamentarnog saziva. Takav razvoj situacije bio bi poražavajući za Hrvatsku.

Od Europskog parlamenta pokušali smo doznati što se unutar EU-a radi kako bi se riješio problem s prevoditeljima na hrvatski.

'Od proljeća 2019. Europski parlament u stalni radni odnos zaposlio je dodatna tri usmena prevoditelja za hrvatski jezik. No budući da je riječ o osobama koje su već usmeno prevodile za Europski parlament u statusu privremenog osoblja (ugovor na određeno), situacija se brojčano nije promijenila. Trenutačno se provode testiranja za akreditirane vanjske usmene prevoditelje. U postupku je 25 kandidata, no koliko će ih biti uspješnih, u ovom trenutku je nemoguće predvidjeti', odgovorili su nam iz Bruxellesa preko zagrebačke ispostave Europskog parlamenta.

Zbog diskriminacije hrvatskog jezika u institucijama Europske unije eurozastupnica Ruža Tomašić slala je upite Europskoj komisiji.

Tada je Tomašić navela da u odluci Europskog parlamenta nije pružena nijedna sugestija koja govori o tome kada se kapaciteti za hrvatski jezik planiraju ispuniti i koji su točno razlozi za ponovno uvođenje prijelaznih odredbi za hrvatski jezik. Tomašić je za tportal kazala da joj je iz Komisije odgovoreno da se još nisu stekli uvjeti da hrvatski jezik bude ravnopravan, ali navodi da joj nisu spomenuli nikakav rok do kojeg se očekuje da bi se ti uvjeti mogli steći. Eurozastupnica navodi da čeka da se formira nova Komisija pa će opet poslati dopis.

'Meni puno puta na Odboru za poljoprivredu ne bude prevoditelja pa se tužim', otkrila nam je Tomašić te je navela kako će se uskoro opet značajnije angažirati na ovom pitanju da sazna tko je kriv - ili Europska komisija jer postavlja prestroge kriterije za zapošljavanje prevoditelja ili hrvatska Vlada što se ne trudi dovoljno da riješi problem.

Tomašić vjeruje da bi se problem, da naša Vlada odluči prosvjedovati, brzo riješio.

Koliko će taj problem postojati, teško je reći. U svakoj instituciji EU-a za prevođenje se brinu stalno zaposleni pisani i usmeni prevoditelji. Što se tiče pisanih prevoditelja u EP-u, odjel je ekipiran. Prema podacima iz ožujka 2019., u njemu je bilo zaposleno 27 ljudi.

Glavni problem zapravo je u pronalaženju adekvatnih kadrova za usmeno prevođenje. U ožujku je u EP-u bilo stalno zaposleno sedam usmenih prevoditelja. Za usporedbu, za isto razdoblje za slovenski je bilo zaposleno pet usmenih prevoditelja. U ožujku je za usmeno prevođenje za hrvatski bilo akreditirano 57 freelancera (u isto vrijeme je za slovenski bilo 56 vanjskih). Hrvatska ima 11 europarlamentaraca, a Slovenija četiri manje.

Iz Europskog parlamenta smatraju da je važno napomenuti da se akreditirani usmeni prevoditelji angažiraju iz baze koja je zajednička za sve institucije EU-a. Zbog toga, kažu, raspoloživost za angažman u Europskom parlamentu ovisi o njihovom osobnom izboru.

'Iako bi trenutačna brojka akreditiranih freelancera u bazi bila dovoljna za potrebe Europskog parlamenta, još uvijek treba računati na razdoblja u kojima se intenzivne aktivnosti poklapaju u sve tri institucije EU-a te Parlament ne može jamčiti da će svaki sastanak moći biti pokriven usmenim prevoditeljem za hrvatski. Derogacija pune uporabe (članak 159.) na snazi je i za malteški te za irski jezik. Malta je članica od 2004., a Irska od 1973.', poručili su nam u odgovoru. No u Irskoj i Malti postoje drugi službeni jezici dok je u Hrvatskoj samo jedan.

Po plenarnoj sjednici Europskog parlamenta angažira se između 800 i 1000 usmenih prevoditelja.