Riječ je o prijedlogu Europske komisije o kojem će potkraj ove godine raspravljati Vijeće EU-a, to jest države članice.

U dokumentu se polazi od "radne pretpostavke" da će Hrvatska biti članica EU-a od siječnja 2012. ako budu ispunjeni uvjeti za članstvo.

Prijedlog pokriva samo prve dvije godine članstva 2012. i 2013. jer Europska unija ima dugoročni sedmogodišnji financijski okvir, tzv. Financijsku perspektivu, a sadašnja financijska perspektiva vrijedi do kraja 2013.

U prvoj godini članstva Hrvatska bi iz europskog proračuna mogla povući 1,561 milijardi eura, a u drugoj 2,006 milijardi eura. To su iznosi koji se predviđaju u proračunima EU-a za 2012. i 2013., ali to ne znači da će ta sredstva biti isplaćena tijekom te dvije godine. Naime, europski proračun se iskazuje na dva načina, odvojeno se prikazuju preuzete obveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine i rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih financijskih godina, koji su isplaćeni u toj godini.

Ukupni iznos za te dvije godine od 3,568 milijardi odnosi se dakle na projekte koji se mogu odvijati kroz kroz više godina.

Najveći dio otpada na sredstva za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja - za 2012. predviđeno je 1,005 milijardi eura, za 2013. 1,386 milijardi, ukupno 2,392 milijarde eura.

Nakon toga slijede izravna plaćanja poljoprivrednicima, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo - ukupno nešto preko 750 milijuna eura godišnje.

Za financiranje investicija za jačanje kontrole na vanjskim granicama Europske unije, u sklopu priprema za ulazak u Schengenski prostor, namijenjeno je 120 milijuna eura, po 60 milijuna u svakoj od te dvije godine.

Komisija navodi da će financijski učinak hrvatskog pristupanja na proračun EU-a biti ublažen uplatama Hrvatske u zajednički proračun. Prema procjenama Komisije, Hrvatska bi u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti 609 milijuna eura, a 2913. 647 milijuna.

Kao i za ostale nove zemlje članice, predviđeno je postupno povećavanje sredstava iz Europske unije, sukladno povećanju hrvatskih apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje tih sredstava.

Primjerice, za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 373 milijuna eura godišnje, ali će prve godine Hrvatska moći povući 25 posto od toga iznosa. Onda se to povećava na 30 pa na 35 posto u trećoj godini članstva, a nakon toga svota se povećava za 10 posto na godinu do puna iznosa, koji će biti dosegnut za 10 godina. Kad je riječ o ruralnom razvoju, predviđeno je da Hrvatska već 2014. povuče pun iznos od 352 milijuna eura na godinu.

Europska komisija navodi hipotetički iznos koliko bi članstvo Hrvatske godišnje koštalo proračun Europske unije kada bi do 2013. bili dostignuti puni iznosi koji su predviđeni. Riječ je o svoti od 2,6 milijardi eura.