'Kasno je da se paniči, dali smo šansu da se ludilo ozvaniči', ovim stihovima Đorđa Balaševića je Zoran Šprajc, poznati urednik i voditelj Hrvatske radiotelevizije (HRT), jučer na svom profilu na Twitteru opisao situaciju u kojoj se posljednjih tjedana nalazi Hrvatska, javlja Agencija Anadolija (AA).

Hrvatsku, koja je uz Sloveniju zasigurno najperspektivnija zemlja zapadnog Balkana po svim parametrima, potresa kriza koja je proteklih tjedana rezultirala nizom incidenata, namećući pitanje kuda ide najmlađa, 28. članica Europske unije (EU).

Od ulaska zemlje u EU 1. srpnja ove godine nižu se problemi. U jeku priče o famoznom slučaju Perković i pravima manjina zemlju su počeli potresati incidenti.

Razbijane su dvojezične ploče na institucijama u Vukovaru i diljem Hrvatske, ispisivani sramni šovinistički napisi u Dubrovniku i Zadru, stizale su prijetnje, a upućene su i saborskom zastupniku Nedžadu Hodžiću, blokiran je put najvišim državnim dužnosnicima na obilježavanju 22. godišnjice pada Vukovara, pa su predsjednik i premijer te prvi čovjek Sabora Hrvatske Ivo Josipović, Zoran Milanović i Josip Leko praktično istjerani iz kolone sjećanja u Vukovaru.

Na vrhuncu je na utakmici Hrvatska - Island u utorak 19. studenog  nogometni reprezentativac Josip Šimunić na stadionu Maksimir u Zagrebu skandirao ustaškim pozdravom 'za dom spremni', izazivajući zgražanje Europe i svijeta.

Analitičari i pojedini dužnosnici u Hrvatskoj upozoravaju da 'ovo neće stati'.

Gdje je nastao problem u Hrvatskoj

Prof. dr. Žarko Puhovski, politički analitičar i dugogodišnji profesor filozofije u Zagrebu, objašnjava kako se u Hrvatskoj, kao i u nekim drugim postjugoslavenskim državama, olako vjerovalo da su neke stvari naprosto nestale jer je prošlo 18 godina od završetka rata.

'One su i dalje postojale, samo nisu izlazile na vidjelo. One sada izlaze na vidjelo naprosto zato što su dobile pobudu, dobile poticaj političke naravi. To je, paradoksalno, zapravo zajednički interes Vlade i opozicije u Hrvatskoj. Opozicija, desnica želi na taj način dokazati da je Vlada protiv većine naroda jer na čelu s Tomislavom Karamarkom nije u stanju javno suvislo djelovati. Ovo odgovara Vladi i vladajućoj stranci, jer ona ni po čemu nije ljevica, osim po sukobu s Katoličkom crkvom i nacionalističkim radikalima, pa kad se oni pojave, vladajućoj stranci je lakše mobilizirati podršku. To i jednima i drugima odgovara', objašnjava Puhovski prilike u svojoj zemlji te dodaje: 'Istovremeno, događa se civilizacijska sramota koja pokazuje tip transgeneracijskog prenošenja, dakle s generacije na generaciju, nekakvih legendi o tomu da je 'za dom spremni' tradicionalni hrvatski izraz, što je naprosto laž. Vikalo se u 17. stoljeću 'za dom', ali je 'za dom spremni' u punom smislu ustaški pozdrav.'

Puhovski zamjera i selektoru hrvatske reprezentacije Niki Kovaču jer je dao podršku Šimuniću i nije se pridružio osudi njegovog čina, što je, po Puhovskom, sramotno. I Kovačeve ocjene o susretu s bh. reprezentacijom Puhovski je nazvao smislenom jedino u 'kontekstu velikohrvatskih koncepcija'.

Novinar Boris Dežulović napisao je jučer kako nije važan Šimunić. Upitao je što je s 30.000 ljudi koji su salutirali zajedno s njim? Povici poput onog 'za dom spremni', nažalost, toliko su se udomaćili u Hrvatskoj da su postali uobičajeni i očekivani.

Što, smatraju analitičari, očekivati u zemlji u kojoj je Marko Perković Thompson jedan od najpopularnijih pjevača, gotovo idol, i za kojeg se bukvalno bore najjače desne stranke u Hrvatskoj, pa i među bh. Hrvatima.

Na svim njegovim koncertima u Hrvatskoj i dijelovima BiH s hrvatskom većinom, kao i dijaspori, okuplja se na desetine tisuća ljudi. Primjerice, na stadionu Poljud u Splitu iste večeri kada je Hrvatska slavila ulazak u Europsku uniju, na Perkovićevom koncertu se okupilo 40.000 gledatelja, a poznato je da je ustaška ikonografija na Thompsonovim koncertima uobičajena, kao i fašistički pozdravi.

Mladi tako nose ustaške kape, majice s oznakama 'U' i pozdravljaju fašističkim pozdravima jer im je neko objasnio da se tako iskazuje domoljublje. Kada se to stavi u kontekst činjenice da Thompson često nastoji djelovati iz pozicije katoličkog misionara i Katoličku crkvu vezati uz svoje nastupe, jasno je da je situacija delikatna.

Svojevremeno je Islamska zajednica u BiH upozorila kako se broj napada na povratnike Bošnjake i džamije povećavao poslije svakog koncerta Thompsona u Hercegovini.

Protest u nedostatku gospodarskog napretka

Međutim ugledni povjesničar, profesor emeritus na Sveučilištu Yale i redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. Ivo Banac, koji je mnogo puta nedvosmisleno osudio agresiju Hrvatske na BiH i Tuđmanovu politiku u toj zemlji, upozorava da je problem zapravo u tome jer 'Vlada koja ne može osigurati neki gospodarski napredak ide da izaziva protest, protivljenje koje nije morala doživjeti'.

'To je zapravo sve što se u Hrvatskoj događa', kazao je.

Na konstataciju da su se dogodili i nekih ozbiljni incidenti, poput onih u Hrvatskoj, Banac je uzvratio pitanjem što bi se dogodilo kada bi se slične simbolične stvari dogodile u Srebrenici? Ukazuje na skretanje pažnje javnosti sa stvarnih problema.

'Ja ne branim razbijanje ploča niti mislim da je ćirilica nelegitimno pismo u Hrvatskoj. Jednostavno mislim da je bilo vrlo nepromišljeno od Vlade insistirati na nečemu što je moglo čekati neka bolja vremena. Posebno u tom gospodarskom smislu. Ako smijem zloupotrijebiti jednu izjavu predsjednika Vlade Zorana Milanovića koji je kazao: 'Ganjali lisicu i istjerali King Konga', ističe Banac za AA.

Međutim Puhovski, inače osnivač Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), ističe da se Hrvatska našla u veoma neugodnoj situaciji da ovisi hoće li netko nekog u određenom trenutku ozbiljnije povrijediti ili, ne daj Bože, ubiti.

'Tad bi zaista moglo doći do eksplozije. A s obzirom na ljude koji vode čitavu priču iz pozadine, koji su nedovoljno spretni za to, moguće da se to i dogodi. Ali i s obzirom na to da je mobiliziran broj ljudi koji su naprosto prostaci. Postoje realne akcije po čitavoj Hrvatskoj, postoje akcije protiv manjina s referendumom koji treba zabraniti simbole manjina ako ih nema 50 posto, ako nisu većina, dakle, i to su ozbiljne stvari. Ali one su politički ozbiljne, što se može riješiti na određeni način. Međutim one postaju socijalno ozbiljne ako dođe do nasilja, što je u Hrvatskoj, nažalost, vrlo moguće', ocijenio je.

Urušavanje europske Hrvatske

Zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je za AA da se u Hrvatskoj događa desna kampanja koja poprima 'nacionalističke i fašistoidne karakteristike'.

'Ona ima za cilj promjenu ustavnih vrijednosti Hrvatske s kojima je ušla u Uniju, ona ima za cilj promjenu odnosa prema manjinama na temelju kojeg odnosa je ušla u EU. I ima za cilj obračun s demokratskim pluralizmom i rezultatima izbora koji su omogućili formiranje lijeve liberalne vlade. Drugim riječima, na djelu je proces urušavanja i kampanje koja ima za cilj urušavanje europske Hrvatske, kao multietničke i kao otvorene za sve političke ideje i procese', rekao je Pupovac za AA.

Poznati hrvatski novinar Drago Hedl ističe da se u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko mjeseci dogodilo dosta ružnih stvari. Najružnija je, veli, od svega bila ona u Vukovaru.

'Kada je trebalo održati počast žrtvama Vukovara i kad je jedna neodgovorna skupina ljudi koja sebe naziva Stožerom za obranu hrvatskog Vukovara zapriječila prolaz hrvatskom državnom vrhu, da oni ne sudjeluju u koloni sjećanja na žrtve Vukovara. Pokazalo se da se ondje situacija radikalizira s obzirom na činjenicu da je i prije toga tjednima i mjesecima u Vukovaru bilo nemilih scena oko razbijanja dvojezičnih napisa, ćiriličnih i latiničnih, što je, naravno, sukladno Ustavu i zakonu. S druge strane imali smo incident na nogometnoj utakmici koji pokazuje da neki ljudi još uvijek ne razumiju koliko štete takvim pozdravljanjem, nanose Hrvatskoj. To daje ružnu sliku o jednoj mladoj članici EU-a koja je netom zakoračila u veliku europsku obitelj', govori Hedl.

Upozorio je da je na sceni 'dosta naglo i radikalno iskazivanje ekstremnih desničarskih stavova u Hrvatskoj koji su vjerojatno produkt nesnalaženja Vlade u toj zemlji'.

'Činjenica je da kriza u Hrvatskoj traje jako dugo i da joj još nitko ne vidi kraj. Poznato je iz povijesti da uvijek vrijeme krize, vrijeme stagnacije i recesije izaziva stvari kakve se događaju sada. Bojim se da bi, ukoliko kriza potraje, takvih incidenata, nažalost, moglo biti i više. Bojim se da bi ta praksa, takvi incidenti kakvi su zaredali, poput referenduma o tome da se promijeni Ustav kako bi se definirala pozicija braka kao zajednice isključivo muškarca i žene, mogla voditi do situacije koja nije dobra. To smanjuje toleranciju u društvu, pokušava izgurati demokratske procedure i standarde koji su dosad bili uspostavljeni', istakao je Hedl.

Pupovac upozorava da će se negativna kampanja nastaviti.

'To što se događalo na stadionu, to što se dogodilo u Vukovaru prije toga doista je takvo da čovjek teško može misliti da može biti gore. Ali ne izgleda kao da će stati. Mislimo da će ta kampanja biti nastavljena', naglasio je Pupovac.

Ozbiljni poremećaji u Hrvatskoj

Hedl dodaje kako se boji da bi takva radikalizacija mogla dovesti do ozbiljnijih poremećaja na političkoj sceni u Hrvatskoj.

'S druge strane, vjerujem da je Hrvatska dovoljno demokratski izgrađena da može odoljeti takvim izazovima. Imali smo i ranije situacija sličnih sadašnjoj. Bilo je, naravno, toga puno više iza rata i ranih godina. Hrvati su uvijek izabrali opciju koja je bliža civilizacijskim pozicijama europske demokracije nego što je to nekakvim primitivnim, rekao bih anarhističnim i režimima koji se ne mogu pohvaliti time da poštuju demokratske standarde', zaključio je Hedl u razgovoru za AA.