'Turistima je ovo možda zadnja prilika da posjete lokalitete od Galapagosa do dalmatinske obale, prije nego što doslovno potonu', upozoravaju turistički djelatnici.

Kao najugroženije izdvajaju Maldive koje godišnje posjećuje više od 600.000 ljudi i koji bi prema strahovanjima znanstvenika do 2050. godine mogli biti sasvim potopljeni. Tamošnja vlada ne isključuje mogućnost raseljavanja 386.000 stanovnika na Šri Lanku, u Australiju ili Indiju.

Kao druga na listi ugroženih lokacija navodi se dalmatinska obala koja je zahvaljujući svojim 'pitoresknim bijelim plažama osvojila naklonost turista prije desetak godina'. Kako bi povećala prihode koji se slijevaju od turizma u sićušna mjesta na obali, Hrvatska je isprva poticala strana ulaganja. Prošle godine, međutim, vlada je promijenila svoje stanovište i zakonsku regulativu. Vlasnici vila na moru tako moraju registrirati svoju djelatnost jednako kao i mještani, a taj proces može potrajati i godinu dana.

Nakon Hrvatske, gdje su se kuće opasno približile moru, na popisu mjesta kojima prijeti nestajanje je australski Veliki koraljni greben. Do danas je nestalo 84 posto površine prekrivene ledom, a nestanak ledenjaka odrazit će se na Kilimandžaro i Alpe, piše Jutarnji list.