Područje Lijepe Naše jedno je od najtrusnijih područja u Europi, no u deset godina zabilježena su samo dva jača potresa - 2007. u Brezničkom Humu jačine 4,7 stupnjeva po Richteru i 1996. u Stonu jačine 5,6 stupnjeva po Richteru, piše Jutarnji list.

Seizmički najaktivnija područja u Hrvatskoj, na kojima su slabiji potresi gotovo svakodnevni, obale južno od Zadra, posebice Dubrovnik i Ston, zatim sjeverozapadni dio Hrvatske, to jest šire zagrebačko područje, i okolica Rijeke, točnije potez od Senja do Rijeke, naglašava Vlado Kuk voditelj Seizmološke službe Hrvatske.

Prema seizmičkim istraživanjima, najveća moguća magnituda potresa u Hrvatskoj iznosi 7,0 stupnjeva po Richteru, a riječ je o području južnog Jadrana i šireg Dubrovačkog primorja. Seizmički je najaktivnije priobalno područje, a u kontinentalnom dijelu Medvednica i Dilj-gora u Slavoniji.

Prema statističkim podacima, postoji vjerojatnost od 63 posto da se jednom u 200 godina u Zagrebu dogodi potres jačine oko šest i više stupnjeva Richterove ljestvice. 'Kada bi Zagreb ili Dubrovnik pogodio potres od oko šest stupnjeva po Richteru, kakav je pogodio Italiju, posljedice bi bile katastrofalne. Najviše bi stradale starije zgrade od cigle. Zgrade od armiranog betona su najsigurnije, ali problem je to što je sve više zgrada s mnogo prozora pa prijeti opasnost od staklenih krhotina koje bi u slučaju potresa bile poput ubojitih projektila. No najgore je što se pri gradnji rijetko primjenjuju seizmički parametri, što je zakonski obavezno', kaže Kuk.

Prema statističkim podacima koji obuhvaćaju posljednjih 200 godina, seizmolozi predviđaju da će Zagreb i Dubrovnik kad-tad zadesiti razoran potres koji bi mogao biti jačine i do devet stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.