Film je prikazao Balkan kao izvorište krvavih sukoba na istoku Europe počevši od atentata na Franza Ferdinanda u Sarajevu 1914. do novijeg doba i teškim ratovima ispraćenog raspada bivše Jugoslavije. Redatelj i njegovi sugovornici u dokumentarcu prikazanom u sklopu 9. Festivala tolerancije koji se održava u hrvatskoj metropoli teško uspijevaju pojasniti razloge zašto je balkansko stanovništvo sklono nacionalizmu i manipulaciji diktatora te zašto se, puno lakše nego u ostatku Europe, rađaju sukobi koji završavaju teškim ratovima, krvoprolićem i tragedijama.

U diskusiji nakon filma, gosti moderatora, novinara Aleksandra Stankovića film su ocijenili površnim te predstavili vlastiti doživljaj Balkana koji govori o puno ljepšim te za sve novije i one stare balkanske zemlje korisnim i upotrebljivim u oblikovanju vlastitog imidža.

'Balkan i sve ono opisano u filmu čiji sadržaj ne posustaje od prikaza ove regije kao nestabilnog ratnog područja i okidača za ratove vrlo je površan. Stvari ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Zbog ratova koji su se događali, stanovništvo Balkana ipak ne zaslužuje živjeti sa stigmom divljeg naroda', rekao je povjesničar Igor Despot

Gdje je Hrvatska u cijeloj priči, jesmo li Balkan ili Europa, zašto nam termin 'Balkan' i dalje odzvanja u ušima kao ružan odjek nečega što nikada nismo željeli čuti, odgovorili su i ostali gosti balkanske diskusije.
'Kod nas je stvar krivo postavljena. Ne smije postojati 'ili - ili'. Europa ili Balkan. Zašto bismo idealizirali Europu i Mediteran, a sumnjičili Balkan. O narodima unutar balkanske regije priča se kao o nacionalistima, ali sasvim je jasno da nacionalizam nije balkanski stereotip', ispričala je autorica knjige 'Balkan od geografije do fantazije' Katarina Luketić

Balkan je geografski pojam, složili su se gosti diskusije. Kao što prihvaćamo Srednju Europu, Mediteran ili Podunavlje, nemamo razloga ignorirati Zapadni Balkan kojem pripadamo, složili su se gosti diskusije. Ako težimo Europi što smo pokazali ulaskom u EU, ne moramo zato panično bježati s Balkana, zaključili su. Isto tako, ako je 'Balkanac' već pogrdan izraz, onda je 'Balkanac' svaki onaj Hrvat koji se opire geografskom položaju Hrvatske i na silu pokušava biti velikim europejcem.

'Nove države jesu nastale u novije doba, ali nacije su postojale. Velike su se države raspadale, ali ne možemo govoriti o namjernom sustavnom stvaranju slabih državica. Svaka ona velika koja nema konsenzus ne smije postojati. U filmu je rat Srba i Hrvata prikazan stereotipno kao da je jedini uzrok podivljala strast balkanskog stanovništva. Balkan je Hrvatskoj ponudio i velika bogatstva. Mogu se sjetiti recimo kulinarstva ili izvrsne umjetničke, preciznije filmske škole', rekao je za vrijeme diskusije politički analitičar Nino Raspudić

U zaključku cijele priče stoji to kako možemo kao država težiti Europi i zapadnjačkoj kulturi, ali dok god se budemo opirali povijesti i geografiji, bit ćemo - Balkanci. U pogrdnom, sasvim negativnom i već uvriježenom smislu te riječi.