'Najavljene promjene poreznih razreda, odnosno smanjivanje poreza na dohodak sigurno je dobra mjera i mi je u HUP-u pozdravljamo i podržavamo. Smatramo da će time radnici imati veće prihode, imat će više novaca za potrošnju i time će se povećati optimizam naših građana, a i potrošnja. To opet znači jednu novu dinamiku na tržištu te se nadamo da će se to vidjeti na gospodarstvu', izjavio je za Hinu glavni direktor HUP-a Davor Majetić

Prema neslužbenim najavama nekih medija, Ministarstvo financija planira izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima bi se iznos neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjih 2.200 kuna povećao na 2.400 ili 2.600 kuna, a kod poreznih razreda planira da se najviša porezna stopa od 40 posto primjenjuje na one s plaćom iznad 13.200 kuna, a ne kao dosad na one s plaćom iznad 8.800 kuna.

Majetić važnim ocjenjuje najavu smanjivanja opterećenja viših plaća, pomicanje praga s 8.800 kuna na, kako kaže, 'vidjet ćemo koliko, ali na preko 13 tisuća kuna'.

To je također dobra mjera jer će time i taj srednji sloj biti puno konkurentniji, odnosno, bit će daleko lakše poslodavcima takav srednji sloj zaštititi, sačuvati i naravno motivirati, rekao je.

Vezano uz špekulacije o mogućem ponovnom uvođenju poreza na reinvestiranu dobit, odnosno ukidanju porezne olakšice za reinvestiranu dobit, Majetić napominje kako je olakšica na reinvestiranu dobit bila dobra mjera i poticaj koju su neki poslodavci koristili kako bi povećali temeljni kapital svojih tvrtki i pojačali financijsku stabilnost.

Mjera kojom bi se to ukinulo nije pozitivna. 'Da li je to kompenzacija teško je reći, ali sigurno bi trebalo reći da li se taj nedostatak ili gubitak u proračunu od strane poreza može kompenzirati kroz efikasniju potrošnju javne vlasti', izjavio je Majetić.

Porezne promjene za jedne sindikate novi smjer, za druge simbolični pomak

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever izjavio je Hini kako je sasvim jasno da te mjere neće doprinijeti rastu potrošenje do mjere do koje bi to bilo zamjetljivo jer će najširi krug zaposlenih na plaći dobiti tek par desetaka kuna.

'Ne vidim da će ovo nešto bitno doprinijeti poboljšanju standarda građana kada je čitav koncept promašen. Ovo je još jedna od metoda pokušaja i pogrešaka na kojima funkcionira Vlada', kazao je. Trenutno stanje u zemlji po njemu je rezultat promašene gospodarske politike utemeljene na štednji i odricanju od potrošnje.

Čelnik NHS-a smatra kako bi bilo dobro da se neoporezivi dio plaće pomakne barem do visine minimalne plaće od čega bi kakvu takvu korist imale sve plaće, dok će od mjera koje se sada predlažu korisiti imati zaposleni s najvišim primanjima koji su ionako imali manje problema kada je riječ o potrošnji.

Istodobno, kaže, oni koji imaju najviše problema jer neprekidno imaju nedostatne prihode da bi pokrili barem redovite rashode neće tom mjerom dobiti zapravo nikakvu potporu.

Prije nego što se pristupi promjenama u porezu na dohodak predlagač, smatra Sever, treba odgovoriti kako će nadoknaditi izgubljena sredstva lokalnoj zajednici koja praktički najveći dio prihoda bere po toj osnovi.

'Iskustvo nas uči da kad su se takve promjene događale u pravilu je lokalnoj zajednici to uzrokovalo nedostatak prihoda za planirane i potrebne rashode, što je onda nadoknađivala uvođenjem prireza ako ga nije imala ili njegovim povećanjem, uvođenjem novih poreza i poskupljenjem komunalija', kaže Sever.

Sever zaključuje kako je jasno da Vlada treba mijenjati gospodarski model, a da su sve ostalo krpanja pa tako i ovakvi simbolični pomaci u porezu na dohodak, pogotovo za najslabije plaćene kategorije radnika.

'U svemu skupa za potrošnju je ključno i postojanje takozvanog potrošačkog optimizma koji se temelji na općem društvenom optimizmu, a kojega u ovom trenutku nema u Hrvatskoj jer u njoj vlada strah od sutrašnjice i jedna opća društvena depresija', rekao je Sever.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić kazao je pak da podržava povećanje neoporezivog dijela plaće s 2200 na 2600 i primjenu porezne stope od 40 posto na plaće više od 13.000 kuna, a ne kao sada na plaće od 8800 kuna.

'Ako je to sadržaj prijedloga, onda to zaslužuje potporu i treba naglasiti da je to promjena smjera u politici jer je to doprinos jačanju agregatne potražnje, odnosno povećanju potrošnje, kaže Ribić.

Smatra kako treba povećati kupovnu moć stanovništva pa će onda biti investicija.

Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić rekao je da se te promjene, prema dosad objavljenim informacijama, neće značajnije odraziti na plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

Ako govorimo o učiteljma i nastavnicima, čije se plaće kreću od 5500 do 6000 kuna, tu će doći samo do neznatnih korekcija od nekoliko desetaka kuna, rekao je Stipić.

Povećanje od 400 do 500 kuna osjetit će značajniji dio ravnatelja osnovnih i srednjih škola, a u toj obrazovnoj vertikali povišicu od 1000 kuna će osjetiti visoki dužnosnici u resornom ministarstvu.

Gotovo ništa neće osjetiti 95 posto zaposlenih u školstvu. To povećanje, zaključuje Stipić, neće biti relevantno, posebice zato jer su u posljednje tri godine toj većini značajno smanjena primanja.