Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), lani je bilo 4,148.849 zdravstveno osiguranih, a po popisu stanovništva Hrvatska je 2021. imala samo 3,888.529 stanovnika. Naime, svi oni koji su otišli na rad u neku drugu državu zadržali su zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj temeljem statusa nezaposlenih koji odavno zapravo nemaju. No, u EU nema jedinstvenog registra iz kojeg se može provjeriti radni, zdravstveni i boravišni status građana pa su mnogi koristili tu nedorečenost i pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje, poglavito ako se radilo o potrebi neke skuplje dijagnostike ili liječenja.

 Tome je došao kakav-takav kraj izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju koji je na snagu stupio početkom travnja. To znači da se svih 260.000 građana koji to pravo ostvaruju iz statusa nezaposlenosti mora do kraja lipnja javiti osobno u HZZO i regulirati pravo na osiguranje.

 Jasno je da se ne radi o 260.000 nezaposlenih jer je prema zadnjem izvješću Zavoda za zapošljavanje u Hrvatskoj bilo manje od 100.000 nezaposlenih. I podaci HZZO-a to potvrđuju jer je primjerice lani u odnosu na 2020. aktivnih osiguranika (zaposlenih) bilo 100.000 više. Uz to, pao je broj umirovljenika samo u jednoj godini za 11.800, no, broj ukupno osiguranih i dalje se povećavao na godišnjoj razini pa je bilo vrijeme da se tome stane na kraj. 

 "Dosad nam se javilo oko 60.000 osoba koje su tražile produljenje statusa osiguranika, a nisu u evidenciji nezaposlenih. Ako žele zadržati zdravstveno osiguranje, moraju dokazati da na njega imaju pravo po nekoj drugoj osnovi ili ga gube. Primjerice, mogu to biti socijalno ugrožene osobe i za njih nema nikakvog problema da im se status produži po toj osnovi jer proračun pokriva taj trošak. No, i oni će se morati javljati HZZO-u svaka tri mjeseca kako bi se utvrdilo ostvaruju li i dalje po toj novoj osnovi status osiguranika", kazao je direktor HZZO-a Lucijan Vukelić novinarki Jutarnjeg lista Goranki Jureško.