Uskladili smo svoje zakone s odredbama EU-a tako da pacijenti bez problema mogu ići preko granice na dijagnostiku ili liječenje, a za određene tretmane će u zakonskom roku dobiti odgovarajuću naknadu, poručuju iz HZZO-a nakon što su neki hrvatski mediji objavili da bi Europska komisija mogla kazniti Hrvatsku zbog neusklađenosti zakona
'Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) smatra da ne postoje neusklađenosti s uredbom EU-a zbog kojih bi EU mogla kazniti Hrvatsku. HZZO je dobio na uvid službenu opomenu Europske komisije vezanu za prenošenje Direktive 2011/24/EU u nacionalno zakonodavstvo i smatra da je u ovom slučaju došlo do nesporazuma jer su odredbe Direktive detaljno prenesene u hrvatsko zakonodavstvo. Time je svim hrvatskim osiguranicima omogućeno da od 25. listopada 2013. nadalje zdravstvenu zaštitu koriste u drugim državama članicama EU-a u skladu s odredbama Direktive', ističe u svojem priopćenju za tportal.hr HZZO.
Za koje usluge vani treba, a za koje ne treba dozvola?
Budući da na web-stranici HZZO-a u jednoj rečenici piše da osigurana osoba može u drugim državama članicama bez prethodnog odobrenja Zavoda ostvariti planiranu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, a već u drugoj da je osiguranik obavezan pribaviti prethodno odobrenje Zavoda za planiranu zdravstvenu zaštitu koja je uvjetovana smještajem osigurane osobe u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi preko noći u trajanju od najmanje jedne noći ili uporabom visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme, pokušali smo saznati kako pacijenti mogu razlikovati koje usluge spadaju u koju skupinu.
Prema odgovoru koji smo dobili, hrvatski osiguranici u drugoj državi članici EU-a mogu uvijek koristiti neodgodivu zdravstvenu zaštitu i specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu čak i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga, a bez prethodnog odobrenja HZZO-a. No za određene vrste zdravstvene zaštite odobrenje HZZO-a je još uvijek potrebno. Riječ je o slučajevima kada liječenje uključuje smještaj osigurane osobe u bolnici preko noći ili uporabu visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme.
'Ako govorimo o standardu, odnosno granici koja određuje kada je usluga toliko skupa da je za nju potrebno ishoditi dozvolu, spomenuti standard utvrđen je popisom postupaka liječenja za koje je osigurana osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obvezna pribaviti prethodno odobrenje HZZO-a.'
Iz HZZO-a poručuju da će spomenuti nesporazum s EU-om nastojati riješiti već u narednim danima. Tijekom sutrašnjeg dana, stručnjaci HZZO-a sastat će se s predstavnicima Ministarstva zdravlja kako bi raspravili primjedbe Europske komisije, a potom će Europskoj komisiji o ovoj temi poslati očitovanje.
Pacijent prvo plaća sve sam, a naknada stiže za 60 dana
Pokušali smo doznati i na koji način se pacijentima koji se liječe u inozemstvu i u kojim rokovima nadoknađuju sredstva.
HZZO ističe da osiguranik cjelokupan trošak liječenja u drugoj državi EU podmiruje osobno zdravstvenoj ustanovi koju je sam izabrao te da po povratku u Hrvatsku može od HZZO-a ostvariti povrat troškova, ali najviše u visini hrvatske cijene za istovrsnu uslugu. Pritom ne ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza niti na popratne troškove.
Svi zahtjevi za povratom novca rješavaju se u zakonskom roku od 30, odnosno 60 dana, određenom Zakonom o općem upravnom postupku.
Praksa još nije postala masovna jer je skupa
Budući da se cijene istovjetnih medicinskih usluga jako razlikuju od zemlje do zemlje, naknade koje hrvatski bolesnici mogu dobiti vrlo će rijetko pokriti veći dio troškova liječenja u državama kao što su Njemačka, Austrija ili Italija. Jasno je da zbog toga, unatoč zakonskim mogućnostima i dugim listama čekanja u Hrvatskoj, ova praksa nije poprimila masovnije razmjere.
Na naše pitanje ne bi li neki masovniji odlazak na liječenje preko granice bio udar na sustav jer bi novac izdvojen iz zdravstvenog osiguranja odlazio iz zemlje, u HZZO-u odgovaraju da to trenutačno nije problem budući da se iz njihove evidencije vidi kako se za sada još uvijek mali broj pacijenata odlučuje na ovo rješenje: 'Pretpostavljamo da su uzrok financijski razlozi, no za sada ne možemo govoriti o udaru na hrvatski zdravstveni sustav.'
Liste čekanja u nekim zemljama EU-a su i duže!
Na naše pitanje nije li time možda ugroženo eventualno nastojanje HZZO-a da se listama čekanja prolongira, odnosno tempira otjecanje skromnih sredstava iz državne blagajne, odgovaraju kako liste čekanja u Hrvatskoj nisu bile predmet službene opomene Europske komisije, niti je Komisija naredila Vladi RH da se hrvatski pacijenti moraju slati na liječenje u EU-u zbog dugih lista čekanja u Hrvatskoj.
'Liste čekanja postoje u većini država članica EU-a, a u dosta zemalja su i duže nego kod nas. Štoviše, sukladno EU propisima i presudama Europskog suda, odobrenje liječenja u drugoj državi članici EU-a ne smije se vezati uz liste čekanja', ističe se u dopisu.
