Predstavnici Hrvatske i Srbije ocijenili su u utorak u Den Haagu, nakon završetka glavne rasprave, da su Međunarodnom sudu pravde (ICJ) iznijeli dovoljno dokaza za osudu druge strane za genocid i očekuju da će presuda razjasniti povijesne činjenice na temelju kojih je moguće potpuno pomirenje dviju susjednih država.
'Iznijeli smo naše dokaze najbolje što smo mogli, a sada je na sudu da donese odluku', izjavila je novinarima šefica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić. 'Na uvjerljiv način smo odgovorili na srbijansku protutužbu, dezavuirali je i mislim da neće biti nikakvih poteškoća da je sud odbije', dodala je. Glavni zastupnik Srbije Saša Obradović naglasio je kako Beograd ostaje čvrsto pri stavu da je operacija Oluja predstavljala genocidnu kampanju, pa očekuje i takvu presudu.
'Teško netko može biti zadovoljan u situaciji kada svoju državu brani od optužbi za genocid, ali plan smo potpuno ispunili, od hrvatske strane nismo dobili ništa nepredvidivo i imam puno povjerenje u suce da će donijeti ispravnu odluku', rekao je Obradović. 'No, bez obzira hoće li sud prihvatiti našu tužbu, ostvarili smo veliki cilj i prikazali istinu o stradanju Srba u Oluji i ratu općenito', dodao je.
Hrvatska strana smatra da je 17-članom sudskom vijeću iznijela dovoljno dokaza genocidne namjere srbijanskog vodstva, na temelju obrasca ponašanja 'opkoliti, uništiti i pobiti što više možeš'. 'Mislimo da se na temelju toga može dokazati genocidna namjera, a na sudu je hoće li to prihvatiti ili ne', istaknula je Crnić-Grotić i zahvalila svjedocima, 'hrabrim ljudima koji 20 godina žive sa svojim traumama i smogli su hrabrosti da pred sudom iznesu traumatična sjećanja'.
Po njezinim riječima, ljudi u Srbiji moraju otvoriti oči, odreći se mitova o izgubljenim ratovima i u postupku približavanje EU-u raščistiti sa svojim krivim predodžbama o događajima 90-tih godina prošloga stoljeća. 'To bi bio početak pomirenja na području bivše Jugoslavije. Ako ostanemo ukopani u svojim mitovima, možemo se nadati ponavljanju istog ciklusa kroz 20, 30, 50 godina što bi bilo tragično', upozorila je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.
Hrvatima je teško zaboraviti ono što se dogodilo 1991., ali su se svojih zabluda riješili što potvrđuje punopravno članstvo u EU-u. 'To je put kojim bi Srbija trebala krenuti, raščistiti sa zabludama i priključiti se zemljama Europe', kaže Crnić-Grotić. Iako je na obje strane bilo sumnji hoće li postupak pred ICJ-em pridonijeti pomirenju ili stvoriti novi jaz između Hrvatske i Srbije, do porasta napetosti nije došlo, rekao je Obradović. Upozorivši da je pretjerivanje s brojkama opasno, pozvao je hrvatski pravni tim da istražiteljima da podatke o stradalima i nestalima radi procesuiranja počinitelja zločina.
'Srbija to radi i nastavit će bez obzira na ishod postupka. Ratni zločini ne zastarjevaju i ne smiju zastarjeti. To nije samo u interesu Srba i srpskih žrtava ili Hrvata i hrvatskih žrtava. To je u interesu cijelog čovječanstva, to je dužnost Hrvatske i Srbije i to je put za pomirenje', istaknuo je glavni srbijanski zastupnik. Odbacio je ocjene kako Srbija, nezadovoljna oslobađajućom presudom Anti Gotovini za Oluju, u postupku pred ICJ-em traži 'trećestupanjsku' presudu.
'Ne tražimo ponovno utvrđivanje krivice Gotovine, Markača i Čermaka, nego tražimo da se sud izjasni o tome je li u Oluji bilo genocida", rekao je Obradović i hrvatski pravni tim optužio "da bježi u zagrljaj toj presudi kao svom najsigurnijem utočištu od zločina koji su izvršeni u Oluji'.
