Kažu, plaću 'ne mogu i ne žele isplatiti nekome tko na posao dolazi 26 sekundi umjesto osam sati'. No doprinose za mirovinsko i zdravstveno, koje plaćaju svi porezni obveznici, uplaćuju. Krši li država Zakon o radu jer mu plaću ne isplaćuje, a uplaćuje mirovinsko i zdravstveno, jer čovjek je ipak u radnom odnosu iako je evidentno da svoj posao ne radi, pitanje je na koje decidiranog odgovora nema.

I dok bi u privatnoj tvrtki za takvo ponašanje radnik odavno dobio 'cipelu', u državnoj to ne ide baš tako, jer Zakon kaže da otkaz može dobiti ako se pet dana ne pojavljuje na poslu, a on se ipak pojavljuje.

Snježana Turčin, odvjetnica specijalizirana za radno pravo, navodi kako je evidentno da su obje strane u prekršaju; MVEP jer ne isplaćuje plaću čovjeku koji je formalno u radnom odnosu, ali i zaposlenik koji ne izvršava svoje radne obveze.

'Ako su mu za to dali lakšu opomenu, kao što kažu, onda se pitam kakav prekršaj mora biti da bi dobio izvanredan otkaz', kazala je Turčin. Pat-pozicija u MVEP-u traje već pet i pol mjeseci, a koliko će trajati, nitko ne zna. 'Zakon ne poznaje takvu situaciju; to je nekakva siva zona, jer on bi plaću trebao dobivati, ali mu se ona može i ne isplaćivati. U slučaju da pokuša tužiti MVEP, morao bi dokazati da je ispunjavao svoje obveze i tu bi bio u povoljnijoj poziciji', navodi Turčin.

Dragan Bagić, sociolog i vanjski član saborskog Odbora za rad kaže kako nije čuo za mjeru neisplate plaće i dodaje da je to što MVEP u ovom slučaju radi vjerojatno moralno, ali je upitno je li i po Zakonu.

'Obično su mjere koje se primjenjuju u takvim slučajevima degradacija na lošije plaćeno radno mjesto, smanjenje plaće, sankcija oduzimanjem dijela plaće. To su sve nekakve disciplinske mjere koje su uobičajene. Moram priznati da nisam nikad čuo da se plaća ne isplaćuje, a da se uplaćuju doprinosi', zaključuje Bagić.