Ekonomski sustav u Hrvatskoj je bankocentričan i cijeli financijski sektor okreće se oko banaka, no njihovo bi poslovanje trebala više regulirati središnja banka, a manje fiskalne vlasti, ocjenjuje Nadan Vidošević smatrajući kako je monetarna vlast još krajem devedesetih godina propustila organizirati financijsko tržište kroz bankarski sektor.

‘Tada su banke počele formirati vlastiti kartel, što nije u duhu tržišnog poslovanja i u nekim se zemljama smatra teškim krimenom’, napominje predsjednik HGK i ustvrđuje kako sada kao narod plaćamo dugogodišnje iluzije da možemo vječno živjeti na tuđi račun i uz vrlo malo vlastitog rada. Tako sada, zbog straha od duge gospodarske stagnacije, imamo najmanji plasman novca od 1999. godine.

Banke moralno odgovorne

U dodjeljivanju kredita u švicarskim francima Vidošević vidi moralnu odgovornost banaka jer bankari su morali znati da je franak tada bio na najnižoj razini i da više ne može padati.

No to da su i neki bankarski službenici, pa i menadžment uzimali takve kredite, govori da su i oni naivno vjerovali da će takvo stanje trajati. Presuda u slučaju Franak može dovesti do destabilizacije banaka, što nikomu ne treba, pa smatra da je umjesto silne energije koja se s obje strane troši na lobiranje razumno postići nagodbu prije presude Vrhovnog suda, koji će u protivnom morati arbitrirati između socijalne odgovornosti države i pravne pozicije banaka.

‘Moralno je upitan bio i odnos nekih banaka prema minusu na tekućim računima jer, ako ste imali dohodak, a niste koristili dopušteni minus, banke su vam ga smanjivale i na taj vas način praktički tjerale u minus. Ljude se nije upozorilo da se iz tog začaranog kruga teško izlazi, pa mnogi praktički ne mogu funkcionirati bez minusa na tekućim računima.

Zato su skočili i protiv ministra Linića kada im je pokušao ograničiti minuse’, navodi Vidošević koji u takvoj situaciji vidi klasičan primjer dužničkog ropstva jer nemogućnost servisiranja obveza iz tekućih prihoda čovjeku oduzima slobodu.

Obrazlažući takvo stanje, Vidošević zaključuje kako nemamo kulturu odgovornosti prema dugu.

‘Naši građani od ranih sedamdesetih nisu vratili realne dugove. Prvo im je u tomu pomogla inflacija, a sada dugove prenose na nadolazeća pokoljenja.

Zato, kao što nas država visokim kaznama za obijesnu vožnju disciplinira na prometnicima, ona mora disciplinirati i u ekonomskom prostoru kako bismo se ponašali u granicama razuma, a ne vođeni samo emocijama, strašću i pohlepom’, mišljenja je Vidošević.

Upitna monetizacija autocesta

Odluku o monetizaciji autocesta, odnosno njihovu davanju u koncesiju na 30 ili 50 godina, Vlada opravdava potrebom izbjegavanja bankrota države jer HAC i ARZ iz redovnog poslovanja ne mogu servisirati visoke dugove i kamate.

Predsjednik HGK Nadan Vidošević to će moći točnije ocijeniti tek nakon što budu poznati uvjeti pod kojima bi se koncesija dala, no:

‘Ništa nije dobro dati na pedeset godina jer gubite nadzor. Ako nismo sposobni riješiti goruće probleme dogovorom, utvrditi prioritete, rezati radikalno tamo gdje morate kako biste otvorili prostor razvoju, onda taj prostor kupujete tako što opet nešto prodajete ili dajete u koncesiju’, kazao je Vidošević uspoređujući to s odlukom o povratu duga umirovljenicima.

‘Još za vrijeme predsjednika Tuđmana netko se neodgovorno sjetio da bi umirovljenicima trebalo vratiti dug, na temelju odluke Ustavnog suda o usklađivanju mirovina.

Umirovljenicima se to svidjelo, pa i mojoj majci. No kada sam je pitao bi li mojoj djeci uzela iz usta, rekla je da ne bi. A na taj način im je uzela budućnost. Tri su se vlade lomile na tome: Matešina, Račanova i Sanaderova.

Na kraju smo platili nešto što nije bilo socijalno opravdano i racionalno jer nije bilo društvene snage da se to kaže. Niz odluka plaćamo na taj način, zbog činjenice da se oko ključnih pitanja ne možemo dogovoriti. Jedno od takvih je upravo monetizacija autocesta’, navodi Vidošević.

O čemu je prvi čovjek HGK još govorio, možete pogledati u video prilogu