Njih ne zanima tko, nego hoće li itko i kako provesti reforme u poljoprivredi. Zemlja i stoka su ono od čega žive, zarađuju i odlaze u mirovinu. Zato u vrućoj fotelji svojeg resora očekuju ministra ili ministricu koji će se boriti za selo i seljake, osluškivati njihov glas i biti u stalnoj komunikaciji s njima. Kakvog ministra bi željeli i što bi promijenili u dosadašnjem načinu rada institucije kojoj je on na čelu, za tportal govore hrvatski farmeri i njihovi konzultanti
U baranjskoj obitelji Varga, Dani je već treći naraštaj koji živi od poljoprivrede. Obrađuje 400 hektara zemlje, dijelom i zakupljene državne. Upravo mu je to i 'trn u oku'.
'Bilo bi dobro da se riješi pitanje zemljišta jer na kratki broj godina raspolažemo njime, zbog čega ne možemo planirati daljnji razvoj. Za godinu dana tako, primjerice, mogu ostati bez 200 hektara pa kako onda da planiram ulaganja ili ulazak u kredite?' pita se Dani Varga iz baranjskog Bilja.
Dok poljoprivrednici u Europskoj uniji znaju kada će i koliko poticaja dobiti, to si priželjkuju i domaći proizvođači.
'Ako smo već ušli u EU, onda se trebamo razvijati poput, primjerice, austrijskih ili njemačkih seljaka kojima su poznate informacije i uvjeti, tako bi i mi mogli biti konkurentni. Svih godina do sada, od kada se potpore isplaćuju, ne znamo kolike će biti, sve je kao u magli. Lakše je s njima planirati troškove u godinama elementarnih nepogoda jer je to slamka spasa za OPG-ove', govori ovaj farmer koji očekuje da se novi ministar 'bori više za njih male'.
Isto žele u udruzi OPG-a Hrvatska Život – obnovu sela i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. Nedoumica u parlamentu ne bi trebalo biti, smatraju oni, jer su njihove reforme u potpunosti preuzeli mostovci.
'Budući da su reformski paket prihvatili Most i Domoljubna koalicija, s političke strane ne može biti i najmanje nedoumice o obvezama dviju strana u novoj saborskoj većini, a ne bi smjelo biti nedoumica ii kada je riječ o dobrohotnom stajalištu sadašnje oporbene manjine prema tim reformama', podsjetio je javnost u svojem obraćanju prvi čovjek te udruge Antun Laslo.
Svojim programom obuhvatili su osnivanje poljoprivredne banke, odnosno preustroj Hrvatske poštanske banke u kojoj je država 75-postotni vlasnik, jer u svakom mjestu postoje poštanski uredi dostupni seljacima.
'Tražimo od nove vlade da napravi reviziju podijeljenog poljoprivrednog zemljišta stočarima bez natječaja, kao i onoga koje je otišlo u koncesiju po početnoj cijeni. Državna zemlja trebala bi se ponuditi OPG-ovima i omogućiti ljudima da je kupe. Prilikom uvoza poljoprivrednih proizvoda treba zaštititi domaću proizvodnju u svim segmentima, od stočarstva, sjemenarstva do voćarstva', nabraja Laslo.
Farmeri od novog ministra očekuju i pomoć oko osnivanja proizvođačkih organizacija, poljoprivrednih zadruga, jer kažu, bez toga ne mogu funkcionirati.
'Nestrpljivo kao i svi drugi građani očekujemo imenovanje ministra. Nije bitno tko će biti, nego kakav će biti i hoće li se doista reforme provoditi u korist OPG-ova. Prema iskustvu zapadne Europe, i u Hrvatskoj oni mogu biti nositelji poljoprivrede, samo se u njih treba više uložiti', nastavlja predsjednik Života.
Za Darka Znaora, neovisnog konzultanta u poljoprivredi, reforme se mogu sažeti u krilaticu REZ – resursi, ekologizacija te znanje i zajedništvo. To su, po njemu, tri prioritetne stvari.
'Raspodjela resursa, kada je riječ o potporama, ali i zemljištu, u Hrvatskoj je daleko neravnopravnija negoli u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije. Kod nas jedan posto najvećih dobiva 40 posto potpora, a isto tako pet posto najvećih obrađuje 50 posto poljoprivrednih površina. To je anomalija koju ne poznaje ijedna država EU, što nas vodi u polufeudalno društvo', smatra ovaj konzultant.
Više računa trebalo bi se voditi i o ekološkim problemima, poput plodnosti tla, ali se aktivirati i u borbi s klimatskim promjenama.
'Tu bi trebalo osmisliti konkretne mjere, ne samo navodnjavanja. To je zadnje. Prije svega mislim na ono što je povezano s izgradnjom plodnosti tla, kako bi se tako omogućilo skladištenje više vode u njemu', sugerira Znaor napominjući da je treća stvar povećanje znanja i zajedništva jer su hrvatski poljoprivrednici još uvijek razmjerno slabo obrazovani i rascjepkani.
Najvećim izazovom za novoga ministra smatra izradu transparentnije liste ljudi i tvrtki koje dobivaju izravne potpore, kao i potpore iz Programa ruralnog razvoja.
'Dakle, treba vratiti vjeru u instituciju ministra i ministarstva, ne biti zatvoren kao dosadašnji, nego komunicirati s javnošću, a prije svega s poljoprivrednom zajednicom. Da se riješi barem pola od ovoga nabrojanog, svi bi bili zadovoljni', poručuje dr.sc. Znaor.
