Hrvatski umirovljenici i starije osobe na trećem su mjestu po siromaštvu od 28 zemalja EU, a mirovine su u zadnjih osam godina praktički zamrznute, upozorili su Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH), te zatražili očitovanje stranaka na zahtjeve umirovljeničkih udruga
SUH i MUH u zajedničkom priopćenju tvrde da njihove udruge zastupaju interese 1,2 milijuna hrvatskih glasača i od stranaka traže rješavanje niza pitanja - prvenstveno usklađivanje mirovina s rastom BDP-a i usklađivanje svih mirovina po jednakom modelu. Također traže reguliranje mirovina osoba umirovljenih nakon 1. siječnja 1999. jer su zbog pogrešnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine zakinuti za oko 19 posto mirovine.
Minimalna mirovina 50 posto minimalne plaće
U priopćenju se navodi kako bi trebalo uvesti minimalnu mirovinu u visini od 50 posto minimalne neto plaće, ali i težiti iznosu od 50 posto prosječne plaće kako bi se smanjilo siromaštvo. 'Hrvatska je ukinula minimalnu mirovinu i uvela tzv. najnižu mirovinu, koja nema stvarnu zaštitnu funkciju obrane od siromaštva', upozoravaju SUH i MUH.
Udruge traže da se na teret državnog proračuna uvede tzv. socijalna mirovina, povećanje neoporezivog dijela mirovine, omogućavanje raznih oblike rada bez obustave mirovine i očuvanje javnog prijevoza sa subvencijama. Zatražili su i model obiteljske mirovine kojim će se na mirovinu preživjelog partnera omogućiti dodavanje 20 do 50 posto mirovine preminulog partnera.
Zahtjevaju i automatsko usklađivanje mirovina čim one padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija Međunarodne organizacije rada), te ratifikaciju konvencije MOR-a kojom bi se donja granica prosječne mirovine podigla na 45 posto prosječne plaće. Zahtjevaju model usklađivanja mirovina s varijabilnom formulom 70 : 30 u korist povoljnijeg indikatora, kao što je rast plaća i sl.
Očuvati prvi mirovinski stup
U priopćenju se ističe da je očuvanje prvog mirovinskog javnog stupa temelj međugeneracijske solidarnosti, a postojeći model drugog mirovinskog stupa treba transformirati u dobrovoljni. Udruge smatraju da se treba uvesti ravnomjerno plaćanje mirovinskih doprinosa poslodavaca i zaposlenih, jer sada poslodavci, jedini u EU, ne plaćaju doprinos.
Od stranaka su zatražili da ograniče rad na određeno vrijeme i druge oblike nesigurnog rada, jer to vodi raspadu mirovinskog sustava. Dob za umirovljenje sa 67 godina treba uvesti tek nakon 2038. godine, poručuju SUH i MUH.
Umirovljeničke udruge su protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne. Također su zatražili izmjene Ovršnog zakona kojima se ne bi dopustile ovrhe na mirovine niže od minimalne i nad jedinom nekretninom.
