Brod EU plovi nesigurnim vodama punima opasnosti. Međutim, on se toliko udaljio od luke da je njegov povratak opasniji nego njegova daljnja plovidba. Naravno, njegova je sudbina u prvom redu ovisna o vodećim političkim i intelektualnim elitama, ali i o daljnjem obrazovanju građana koji u posljednjoj liniji moraju odlučiti o svrsishodnosti cjelokupnoga pothvata, istaknuto je na predavanju pod naslovom 'Kraj Europske unije?' u organizaciji Kabineta za pravo, politiku i sociologiju 'Juraj Križanić' Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić u uvodnom je govoru istaknuo da se EU nalazi u teškoćama i izazovima zbog financijske krize koje je dodatno pojačala izbjeglička kriza. 'To dovodi do jačanja radikalizma i populizma te dovodi u pitanje vrednote na kojima EU počiva, prije svega Schengenski sustav i slobodu kretanja. Sva rješenja koja se nude zapravo su polovična', kazao je akademik Kusić, poručivši da unatoč krizi u njenom funkcioniranju HAZU čvrsto stoji uz EU.
Akademik Kusić upozorio je, međutim, da je u Hrvatskoj još uvijek slab osjećaj europskog identiteta, zbog čega se Europsku uniju doživljava kao vanjskopolitičku temu.
Akademik Zvonko Posavec govorio je o političko-pravnim temeljima Zapadne Europe, počevši od borbe između svjetovne i duhovne vlasti na prijelazu iz 11. u 12. stoljeće, preko engleske Magne charte libertatum koja 1215. proklamira osiguranje procesne zaštite prava, humanizma i renesanse koji uklanjaju transcendentnost u odnosu među ljudima do prosvjetiteljstva u 18. stoljeću kada se svi autoriteti podvrgavaju preispitivanju ili kritici.
'Identitet Zapadne Europe počiva na odvojenosti svjetovne i duhovne vlasti, vladavini prava, neotuđivosti ljudskih prava i suverenitetu naroda realiziranom u nacionalnim državama. U 19. i 20. stoljeću nacionalne države proizvele su nečuvene sukobe, od kojih je najgori bio Drugi svjetski rat nakon kojeg se ustanovilo da nacionalne države svojim sukobima ne mogu riješiti aktualne probleme te se počinju izgrađivati supranacionalni identiteti', rekao je akademik Posavec, dodavši da EU ne može funkcionirati po modelu nacionalne države jer ne postoji europski narod, zbog čega ne može imati ni svoj ustav.
Akademik Posavec istaknuo je kako se nada kako će europske intelektualne, moralne i političke snage pomoći prebroditi probleme koji ugrožavanju Europsku uniju i njezine temeljne vrijednosti (sekularizam, ljudskih prava i slobode, vladavinu prava, jednakost građana pred zakonima) koje su trenutačno najugroženije u Poljskoj. Naime, Europski parlament jučer je raspravljao o vladavini prava u Poljskoj nakon što je Europska komisija prošli tjedan pokrenula dijalog s tom zemljom kako bi se utvrdilo je li nova poljska konzervativna vlada izmjenama zakona o ustavnom sudu i javnim medijima prekršila europske demokratske standarde.
Dijalog je pokrenut u sklopu okvira za zaštitu vladavine prava koji može dovesti do aktiviranja članka 7. Ugovora o EU-u koji predviđa suspenziju prava glasa državi članici koja ne poštuje temeljna načela i vrijednosti EU-a, a što dosad nikad nije korišteno.
Taj mehanizam Komisija je usvojila u ožujku 2014. nakon kritika da nije na odgovarajući način reagirala na prijetnje demokratskim standardima u Mađarskoj.
Ovo je prvi put da je taj mehanizam pokrenut, a sastoji se od tri koraka: procjene Komisije, potom preporuke Komisije državi članici da ispravi ono što nije u skladu s europskim zakonodavstvom i naposljetku odgovora te države. Ako se ustanove nedostaci i država članica pristane to ispraviti, postupak se prekida, a u suprotnom Komisija može predložiti aktiviranje članka 7.
Prof. dr. sc. Goran Gretić govorio je o krizi ujedinjenja europskih država te o Latinskom imperiju kao mogućoj alternativi sadašnjeg ustrojstva EU-a. Radi se o konceptu koji je 1945. osmislio francuski filozof Alexandre Kojève prema kojem bi se Francuska, Italija i Španjolska gospodarski i politički ujedinile te se otvorile drugim zemljama Mediterana stvarajući tako protutežu Njemačkoj i Velikoj Britaniji i njihovu sustavu vrijednosti. Prema Gretićevim riječima, koncept Latinskog imperija uključivanjem zemalja sjeverne Afrike riješio bi pitanje kolonijalnog nasljeđa tog dijela Mediterana koji je danas jedan od glavnih problema sigurnosti u svijetu. Dijelom je taj koncept ostvaren osnivanjem Mediteranske unije 2008. na inicijativu tadašnjeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Gretić je istaknuo da bi kroz neke elemente koncepta Latinskog imperija mogli biti riješeni aktualni problemi u funkcioniranju Europske unije i podjele između njenog sjevera i juga.
