Dražen Vukov Colić zna o čemu govori. U svojoj novinarskoj karijeri bio je, između ostalog, dopisnik Vjesnikovih izdanja iz New Yorka i Bonna, potom i glavni urednik tjednika Danas. U diplomaciji se aktivirao 2000. godine, prihvaćajući poziciju veleposlanika u Austriji, te potom u Bugarskoj. Podsjeća da je ovaj slučaj, iako 'u malom', u principu isti onaj zbog kojeg je, između ostalog, najpoznatiji svjetski poznati zviždač Julian Assange još uvijek u 'diplomatskom zatvoru' u Londonu. 'Nedopustivo je da se diplomatska bilješka objavljuje u medijima.

Takve bilješke cirkuliraju u zatvorenim sustavima. Iako u njihovom sadržaju obično nema ničeg eksplozivnog,  to je uobičajeni način informiranja, koji se koristi za pripremu budućih diplomatskih akcija i procjenu onoga što je učinjeno', kaže Vukov Colić, dodajući da je veleposlanik taj koji odlučuje kome se upućuju diplomatske bilješke, tako da nešto što se tiče gospodarstva neće otići, primjerice, u Ministarstvo kulture.

Bilješka o radnom posjetu predsjednice Grabar Kitarović SAD-u dostavljena je na čak 11 adresa, uključujući Hrvatski sabor, SOA-u i MORH - Kabinet ministra. Sastavio ju je Nikica Kopačević iz Veleposlanstva RH u SAD-u, a odobrio veleposlanik Josip Paro, koji je  u vrijeme posjeta predsjednice bio na godišnjem odmoru. Zanimljivo je i da je bilješka sastavljena 17. siječnja, čak 10 dana po službenom završetku produljenog službenog posjeta predsjednice SAD-u.  'Rok za slanje bilješke je maksimalno 24 sata. To se zna. Inače, objava diplomatskih bilješki smatra se jednom od najvećih mogućih povreda u obavljanju diplomatskog posla.

U slučaju predsjedničina posjeta SAD-u, bilo bi uobičajeno da je s njom na sastanke išao netko iz ambasade, tko sastavlja bilješku', otkriva Vukov Colić, dodajući da ta bilješka predstavlja povijesnu diplomatsku građu. Predsjednica u ulozi padobranca Što sve podrazumijeva klasifikacija radnog posjeta? Vukov Colić odgovara da se takvim može proglasiti bilo kakav posjet, 'ako sretnete nekog na cesti i kažete mu dobar dan'. Zanimljivo je, međutim, da nije poznato tko je pripremao predsjedničin posjet SAD-u.

Njemu se, naime, čini da je to vjerojatno bio netko iz kruga predsjednice, jer su 'u MVEP-u očigledno bili zapanjeni svim što se događalo'. Inače, uobičajeno je da se u slučaju službenih putovanja predsjednice prvo 'ispipa teren', što bi značilo da je MVEP trebao provjeriti 'kako bi reagirali Amerikanci da im se spusti predsjednica padobranom'. 'Ne znam da li je to učinjeno ili nije, ali to bi bilo normalno. Predsjednik Republike poziva se u posjet. To vam je isto kao u privatnoj kući, kada ljudi objeduju i prilegnu da ubiju oko, a onda im u 15.30 sati nepozvan netko pozvoni na vrata i želi s njima razgovarati. Pravila iz diplomacije vrlo su slična onima u svakodnevnom životu.

Čini mi se da je sve to oko predsjedničina putovanja rađeno u hodu, da su krenuli telefonirati tek nakon što je ona tamo stigla', kaže Vukov Colić. Premijer je doveden pred gotov čin Prema njegovoj procjeni, Grabar Kitarović zasigurno je pokušala doći do izabranog predsjednika Donalda Trumpa i čelnika Kongresa. 'Samo u nuždi slikate se pred ogradom Bijele kuće', konstatira Vukov Colić, koji smatra da je bilješka dostavljena medijima upravo zato da bi se pokazalo da je predsjednica ipak s nekim tamo razgovarala.

'Čini mi se da je to pokušaj predsjednice da pokaže tko je šef u kući u prijelomnim trenucima, koji na svoj način podsjeća i na poznati događaj kada je sama potpisala i objavila razrješenje šefa tajnih službi, a da se prije očigledno nije konzultirala s premijerom. Premijer je i sada doveden pred gotov čin, a mora braniti sukreatoricu vanjske politike. To upućuje i na buduće moguće sukobe', zaključuje Vukov Colić.