Javnu raspravu koja traje ovih dana u Splitsko-dalmatinskoj županiji vezano uz Prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana zapravo prati mali broj stručnjaka i javnost je relativno nezainteresirana za neka važna iznimno pitanja. U medijima su tek istupali direktno zainteresirani pojedinci i tvrtke, najviše oko planiranja turističkih zona, jedni pozdravljajući Prijedlog, a drugi jer se smatraju zakinutima
To nam je potvrdio i Lovro Rumora iz udruge Zeleni Dalmacije, te naglasio da je to slučaj pri izradi prostornih planova svih razina i smatra da je to možda razlog izostanka kritične i sadržajne polemike o navedenom Prijedlogu.
'Stereotipi planiranja bez jasnih i ostvarivih političkih vizija obilježili su i ovu izradu plana , čak što više može ga se nazvati izrazito neekološkim i Zeleni Dalmacije mu zamjeraju izostanak stručnosti u pristupu. Prostorno planiranje u kojemu nema multidisciplinarnog pristupa više se ne može pravilno razvijati. Izrađivači plana siromašni su ljudima iz drugih znanstvenih područja; sociologa, demografa, ekologa, krajobraznih arhitekata, statističara i mnogih interdisciplinarnih eksperata', tvrdi Rumora.
Zato se on ne čudi kad se u Solinu predviđaju marine na ušću rijeke Jadro, plantažiraju vjetroelektrane u šumama i multipliciraju zone svih vrsta. Kao primjer može se navesti gospodarske zone koje nisu zaživjele, što zbog promašenosti, što zbog nedostatka infrastrukture. Zeleni Dalmacije ističu da je suradnja s poduzetničkim sektorom neophodna i bez toga bi zamrlo ulaganje, ali se mora konačno priznati kako svih ovih godina nismo uspjeli stvoriti istinsku poduzetničku klimu.
'Sigurnost i dugoročnost osnova je poduzetništva. U turističkim planovima 'šibicarenje' zonama desetljećima je obezvređivalo zemlju onih koji prodaju, a stvaralo enormne profite onih koji u bescjenje kupuju. Iako su takve makinacije nažalost pravo lokalne samouprave gradova i županija, nismo naivni da u mnogim slučajevima ne vidimo koruptivne odnose i pogodovanja. Osim što se ne može nazvati prostornim planiranjem, to je i izigravanje vlastite države u naplati većeg poreza. U uređenim demokracijama rizici ulagača su kudikamo veći, a u nas ga zapravo nema', naglašava Lovro Rumora.
Kao primjer loše prakse on navodi primjer inflacije golf igrališta koja nije usklađena s nacionalnom strategijom i Glavnim planom koji kao glavni kriterij određuje dostupnost vode za brigu o terenima te uopće ne preferira golf igrališta na otocima kao razvojne projekte. U Prijedlogu izmjena i dopuna prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije samo na Braču bi trebalo biti čak 4 golf igrališta. Uz jedinu splitsku rijeku Žrnovnicu koja je uništena otpadnim vodama županija planira golf igralište. Zeleni Dalmacije protive se ovoj poziciji i predlažu rješenje velikog golf igrališta na budućem saniranom Karepovcu, odlagalištu otpada.
'Sve te promjene zahtijevaju postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš, a nastali bi provedbom plana. Šokantna je ogluha izrađivača i na zahtjeve Ministarstva zaštite okoliša i prirode koji traže izradu studije utjecaja na okoliš, jednako zahtjeva i Strategija razvoja nautičkog turizma, izričito zahtijeva i Studija korištenja i zaštite mora i podmorja na području Splitsko dalmatinske županije s naglaskom na djelatnost marikulture. Kritika takve loše prakse nije stvaranje prepreka za poduzetništvo, prepreke tokovima biznisa stvara ogroman i nepotreban birokratski aparat na svim razinama koji od mogućeg stvara nemoguće', zaključuje na kraju Lovro Rumora.
