Dvadeset i tri godine nakon završetka rata, niti jedan visoki državni dužnosnik nije uputio iskrenu ispriku žrtvama zločina i teških kršenja ljudskih prava za koje je nedvojbeno utvrđeno da su počinjeni od strane pripadnika institucija Republike Hrvatske ili jedinica pod kontrolom RH, navodi se u priopćenju Inicijative čiji su predstavnici u utorak predstavili priručnik za političare 'Kako se ispričati za zločine'.

Dužnost isprike državnog vrha prvenstveno je važna žrtvama zločina, a potom i društvu u cjelini, poručuju iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Priručnik 'Kako se ispričati za zločine' namijenjen je svim političarima, a posebno onima na najvišim funkcijama kojima se ukazuje na njihovu dužnost isprike preživjelima i obiteljima žrtava ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koje su počinili pripadnici državnih institucija.

Predstavili su ga Nikola Puharić i Branka Vierda iz Inicijative mladih te su pozvali građane da potpišu online peticiju #ISPRIKA koju je pokrenula ta inicijativa.

Kao povod za objavljivanje priručnika navedeno je nerazumijevanje hrvatskih političara za dužnost adresiranja zločina iz prošlosti za koje odgovornost snosi Republika Hrvatska.

Pri tome je naglašeno kako odgovornost ne predstavlja krivnju naroda i države, već pojedinaca, te se ona utvrđuje osuđujućom presudom, a političari, društvo i svaki građanin imaju odgovornost osuditi te zločine.

Činjenica je i da odgovorni nisu privedeni pravdi, što još više ukazuje na nužnost isprike kao oblika simboličkog prepoznavanja patnje žrtava i minimuma moralne satisfakcije za žrtve, rečeno je na predstavljanju.

U Inicijativi smatraju da isprika upućena od najvišeg državnog vrha može snažno pridonijeti pomirenju država i društava, prepoznavanju patnje preživjelih i obitelji žrtava zločina te vraćanju njihova dostojanstva.

Iskrena isprika upućena od strane visokih državnih predstavnika pokazuje i kako društvo ima snage suočiti se s prošlošću te priznati i osuditi nehumana djela, poručuju iz Inicijative mladih za ljudska prava.