Američki časopis Scientific American u svojem glavnom tekstu danas donosi i zanimljivu interaktivnu kartu projekta Aqueduct Global Flood Analyzer koja pokazuje očekivani rast šteta u različitim dijelovima svijeta u narednih 25 godina.

Prema projekcijama karte, gospodarske implikacije rast će brže nego brojevi žrtava poplava.

'Utvrdili smo da danas poplave rijeka godišnje uzrokuju štete od oko 96 milijardi dolara', rekao je Tianyi Luo iz WRI-ja. 'Do 2030. taj iznos će narasti na 520 milijardi', dodao je.

Najveći porast šteta očekuje se u Aziji, a socioekonomske promjene bit će veći problem od klimatskih promjena jer se stanovništvo ondje sve više koncentrira u gradovima uz rijeke kao što su Ho Ši Min u Vijetnamu, Džakarta u Indoneziji, Dhaka u Bangladešu i Šangaj u Kini.

Poplave će najviše ugroziti stanovništvo Kine i Bangladeša – oko 11,5 milijuna ljudi osjetit će svake godine njihove posljedice.

Nova karta predstavlja korisno oruđe za donošenje organizacijskih, strateških odluka, kao i za planiranje projekata. Primjerice, Nikon i neke druge kompanije imali su goleme štete 2011. kada su velike poplave na Tajlandu prodrle u njihova postrojenja.

Štete će rasti i u RH, ali ne toliko zbog klime

Prema interaktivnoj karti, klimatske promjene neće povećati štete od poplava u Hrvatskoj. Danas se u našoj zemlji očekuje da one budu na razini od oko 396 milijuna dolara godišnje. Ako se ne poduzmu neki novi kvalitetni zahvati na obrani od poplava te ako se uzme umjereni scenarij klimatskih promjena i trenutni rast urbanizacije, do 2030. one će porasti na 517 milijuna dolara.

No u Hrvatskoj klimatske promjene ne bi trebale biti važniji uzrok tog porasta šteta.

Naš klimatolog dr. Krešimir Pandžić, načelnik sektora za motrenje vremena i klime Državnog hidrometeorološkog saveza Hrvatske (DHMZ), kaže da se takve projekcije podudaraju s klimatskim modelima.

'Jugoistočnoj Europi klimatske promjene trebale bi donijeti sušniju i topliju klimu s manje oborina, a više suša, osobito u toplijem dijelu godine', rekao je za tportal Pandžić.

'No to ne znači da neće biti poplava. Osobito bi se mogao povećati broj bujičnih poplava kakve su jučer zadesile Dubrovnik. U budućnosti možemo očekivati da će u kraće vrijeme pasti veće količine kiša. To je slično kao u suptropskim područjima. Primjerice u Šangaju u dva dana zna pasti 1000 ml kiše, a potom je ne bude pet mjeseci. Takve oborine znaju uzrokovati velike štete. Osobito ugroženi mogu biti veliki slivovi kao što je dunavski. Tu je maksimum protoka na proljeće kada se topi snijeg. Kada bi snijeg izostao, onda bismo, pak, mogli imati suše', pojasnio je Pandžić.

Kako će izgledati poplavna budućnost različitih dijelova svijeta, možete vidjeti na interaktivnoj karti na ovom linku. Za Hrvatsku podatke možete naći tako da upišete Croatia ili pogledajte na ovom linku.