Prije konkretnog bušenja jadranskog podzemlja proći će oko dvije godine, tako bi barem trebalo biti prema Vladinom hodogramu. Trenutno Agencija za ugljikovodike sklapa ugovore sa zainteresiranim investitorima za korištenje snimki Jadrana. Prema javljanju RTL-a sklopljena su tri, a uskoro se očekuju još dva ugovora sa zainteresiranim ulagačima.

'To je ukupno pet ugovora koje smo sklopili s naftnim kompanijama koje su bile u data roomu i time im dali pravo na korištenje podataka. Ukupna vrijednost tih ugovora je nekakvih dva i pol milijuna eura', kazala je Barbara Dorić, direktorica Agencije za ugljikovodike.

To je tek početak, tvrdi čelnica ove agencije. Iako samo gledanje starih i novih podataka stoji 5.000 eura, a kupnja i do 1.000 eura po kilometru - svi termini rasprodani su do sredine srpnja i to, čini se, velikim igračima.

'Natječaj koji je država otvorila u travnju traje do početka studenoga. Do proljeća 2015. Vlada bi trebala odabrati najbolje ponuditelje i s njima potpisati ugovor nakon čega mogu početi pripreme za bušenje u Jadranu', dodala je Dorić.

'Veliki projekti trebaju i dulje vrijeme u cijeloj toj pripremi i ozbiljne provedbe. Ali stvari idu odlično', poručio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Nakon što je norveška tvrtka koja je snimila podmorje objavila kako ima razloga za optimizam, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak zaključio je da bi Hrvatska mogla postati mala Norveška. Henrik Ofstad, veleposlanik te bogate zemlje koja naftu i plin iz svog dvorišta masovno vadi već 45 godina, Hrvatskoj je poručio:

'Kao i Hrvatska, i Norveška je u vrijeme stjecanja nezavisnosti bila relativno siromašna europska zemlja. Ipak, imali smo bogate prirodne resurse, ali mnogo prije nego što smo otkrili naftu i plin u Sjevernom moru, razvili smo i hidroelektrane.'

Zamišljenu naftno-plinsku groznicu država želi preseliti i na kopno – pa će najkasnije do rujna otvoriti i nove natječaje za kopneni dio Hrvatske.