Dio vijadukta Morandi, na talijanskoj autocesti A10, koji povezuje istočni dio Genove sa zapadnim i dalje sa Savonom srušio se oko podneva. Uslijed njegova rušenja 35 ljudi je poginulo, a talijanski mediji spekuliraju da je do pada došlo nakon niza loših i neklvalitetno odrađenih rekonstrukcija
Gradnja vijadukta započeta je 1963. godine i trajala je četiri godine prema projektu rimskog inženjera Riccarda Morandija, prema kojem je dobio i ime. Vijadukt je dug 1,182 metra, visok 45 metra, dok je maksimalna vidljivost na njemu bila 210 metara. Vijadukt prolazi iznad trgovačkih centara, tvornica, stambenih zgrada, željeznice Genova-Milan i rijeke Polcevera.
La voce di Genova navodi da su se radovi na rekonstrukciji vijadukta godinama izvodili sporo, posljednja je završena 2016. godine, ali nijednom nije bio zatvoren za promet jer bi se na taj način grad presjekao na dva dijela.
Napominju da su se vozači prelazeći preko njega osjećali nesigurno, posebno za kišnih dana, jer bi bio poplavljen na svim stranama i teško prohodan. Ističu da su se stanovnici obližnje ulice Waltera Filake godinama žalili i upozoravali na neodrživu situaciju zbog vode koja se s njega izlijevala.
Među onima koji su upozoravali na to da nešto s vijaduktom nije u redu bio je i Antonio Brencich, izvanredni profesor građevinarstva na Sveučilištu u Genovi, koji je prije dvije godine u publikaciji talijanskih inženjera iznio nekoliko problematičnih aspekata vezanih uz vijadukt i radove na njemu.
Tada je istaknuo da su troškovi radova bili precijenjeni, ali i na pogrešnu procjenu viskoznosti betona koju je proizveo nehorizontalni cestovni plan. Podsjetio je na to da su oni koji su još 80-ih godina prošlog stoljeća prelazili preko vijadukta osjećali neugodne uspone i silaske uslijed odgođenih pomaka struktura dijelova vijadukta koje su bile bitno različite od onih predviđenih u fazi projektiranja.
'Vijadukt preko Polcevere imao je velike izvanredne radove održavanja, uključujući zamjenu ovjesnih kabela potkraj 80-ih i početkom 90-ih godina. Nazvati ovu nesreću nemarom ne bi bilo uveličavanje stvari, ali dodatna istraga pokazat će o čemu se zapravo radi', kazao je Brencich.
La voce di Genova zaključuje da je bilo je jeftinije srušiti sve i ponovno izgraditi nego ga održavati i popravljati.