Inzko je u izjavi za medije poručio kako će ostaviti određeno vrijeme hrvatskim i bošnjačkim političkim strankama u Gradskom vijeću Mostara kako bi sami postigli dogovor o izboru gradonačelnika najavljujući da će u suprotnom poduzeti određene korake ne govoreći o kojima se radi.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović oštro se usprotivio tajnome glasovanju prigodom izbora gradonačelnika u Gradskome vijeću Mostara rekavši da njegova stranka zagovara ponavljanje izbora za gradonačelnika kojega bi građani izravno birali a ne posredno kroz Gradsko vijeće, što propisuje statut kojega je ranije nametnula međunarodna uprava u BiH. Čović je dodao da će o rješenju mostarske krize razgovarati sa čelništvom bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA). Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž pozvao je u izjavi za medije međunarodnu zajednicu da u Mostaru osigura rješenja koja bi ga učinila prosperitetnom sredinom, a ne gradom slučajem.

Predsjednik mostarskog odbora SDA Zijad Hadžiomerović očekuje da visoki predstavnik uvede promjene u sustav odlučivanja poput tajnog glasanja i izbora prostom većinom mostarskog gradonačelnika u Gradskom vijeću.

Hrvatske i bošnjačke stranke u Gradskom vijeću ne odustaju od toga da Ljubo Bešlić, odnosno Suad Hasandedić bude gradonačelnik Mostara. Ni nakon 16 sjednica Gradskoga vijeća nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu. Zbog kompliciranog sustava biranja za izbor gradonačelnika potrebna je potpora najmanje 18 od 35 vijećnika, što nijedna stranka ne može ostvariti.

Hrvatski zastupnici u državnome Parlamentu podnijeli su nedavno Ustavnome sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti statuta Mostara za koji Hrvati smatraju da ih diskriminira iako su većina u gradu. U svim sredinama u BiH, izuzev Mostara i grada Sarajeva koje je sastavljeno od više općina, gradonačelnik se bira izravno na izborima.