"Ako budem potvrđen i izabran, bit će mi drago vratiti se u čudesnu zemlju Bosnu, zemlju dobrih ljudi", izjavio je Inzko kako ga u utorak citira "Dnevni avaz". Inzko je bio prvi austrijski ambasador u Sarajevu, od 1996. do 1999. godine.

Sadašnji austrijski veleposlanik u Sloveniji neočekivano je postao najozbiljnijim kandidatom za nasljednika Miroslava Lajčaka na dužnosti visokog predstavnika u BiH nakon što je Britanac Emyr Jones Parry iznenada odustao od ponude da preuzme taj posao.

Mediji u BiH prenijeli su proturječne informacije o tome što se zapravo zbilo s kandidaturom iskusnog britanskog diplomata, bivšeg veleposlanika pri Ujedinjenim narodima i NATO-u.

Prema nekim izvorima Jones Parry nije se niti pojavio na zakazanom intervjuu s predstavnicima Europske komisije koji je trebao biti obavljen prošlog petka dok drugi mediji navode kako je on zapravo "otpao" nakon razgovora kojega je obavio s Javierom Solanom.

Prema navodima "Avaza" i "Oslobođenja", on je Solani prenio kako dužnost u Sarajevu ne bi mogao prihvatiti odmah nego tek krajem travnja ili početkom svibnja.

Navodno je želio prije odlaska u Sarajevo okončati posao kojega ima kao predsjedatelj Svevelške konferencije (All Wales Convention) utemeljene kako bi se predložio model ustavne reforme koji bi Walesu osigurao veću autonomiju unutar Ujedinjenog Kraljevstva.

Takav uvjet bio je neprihvatljiv za Europsku uniju s obzirom da mandat Miroslava Lajčaka u BiH i formalno istječe 1. ožujka.

Lajčak zapravo niti ne boravi u BiH jer je već preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke.

Iako se vlada Republike Srpske ranije usprotivila dolasku Jonesa Parryja na dužnost u BiH, nema naznaka kako je to bio razlog da se njemu ne ponudi posao Visokog predstavnika.

Valentin Inzko zasad nije posebice komentirao stanje u BiH zaoštreno nakon podnošenja kaznene prijave protiv premijera RS Milorada Dodika koji je nakon toga iznio nove i radikalne uvjete za nastavak pregovora o ustavnoj reformi.

Dodik sada traži ne samo priznanje RS i njezina prava na trajni opstanak nego i suglasnost za referndum o mogućoj neovisnosti tog entiteta od BiH u razdoblju od tri godine od trenutka kada bude proglašen novi ustav.

Mediji u utorak nagađaju kako su Dodik i njegova Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pripravni i na drastične poteze koji bi praktično blokirali rad državnih tijela vlasti.

Sam Dodik je potvrdio kako ima plan "A" i "B". "Plan 'A' podrazumijeva još jednu ponudu da se razgovara u okviru institucija", kazao je Dodik kako ga citira "Oslobođenje".

Takav plan, pojasnio je, imao bi za cilj da se spriječi ponovna "degradacija Srba" u središnjim tijelima vlasti.

Ne bude li to moguće, kazao je Dodik, uslijedit će provedba plana "B" odnosno povlačenje srpskih dužnosnika iz tijela vlasti BiH.

Takva metoda već je iskušana u studenom 2007. godine kada je Lajčak pokušao intervenirati u poslovnik o radu Parlamenta BiH ne bi li osigurao veću učinkovitost u radu tog tijela.

Višemjesečna kriza koja je uslijedila okončana je djelomičnim izmjenama odluka koje je donio tadašnji Visoki predstavnik, a Lajčak je nakon toga upadljivo izbjegavao nametati bilo kakva ozbiljnija rješenja.