Listopadska će plaća u javnim i državnim službama biti veća za 5%. Za Božić će gotovo četvrt milijuna zaposlenih u javnom sektoru dobiti 300 eura božićnice. Za Uskrs stiže 100 eura uskrsnice. Neto iznos minimalne plaće raste na 677 eura. O rastu plaća govorilo se u emisiji HTV-a "Otvoreno".
Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara, rekla je kako će na plaći u studenom sjesti povišica od pet posto. 'Računali smo za naše medicinske sestre ovisno o radnim mjestima od 60-80 eura prosječno bit će veće plaće. Božićnica je fiksirana na 300 eura, uskrsnica na 100 eura, čak iako Vlada Republike Hrvatske ne ispuni u odnosu na novi Zakon o plaćama, kako nam je obećano da će biti uredba s novim koeficijentima, pregovori za osnovicu kreću prvog ožujka 2024. godine. Trebala bi nam rasti plaća prosječno još 12%, tako da bismo dostigli čak do 17%, odnosno 12% sljedeće godine kroz koeficijente0, rekla je Prašnjak u Otvorenom.
Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je kako se treba prisjetiti 2016. godine, kada su svi službenici u državnim i javnim službama godinama gubili na vrijednosti plaće, s obzirom na to da ni ovaj nominalni rast nije pokrivao stope inflacije.
vezane vijesti
'Ova Vlada je to od svog prvog dana mandata ispravljala i mi smo na samom početku ovih pregovora htjeli našim socijalnim partnerima, sindikatima kako javnih službi tako i državnih reći, koja je početna osnova za ove pregovore. Vrlo jasno smo matematički dokazali da je realan rast plaće ostvaren sa svim ovim povećanjima i osnovice i nekih drugih prava kroz diranje u uredbe i povećanje koeficijenta određenih radnih mjesta realiziran sa 20,1%. Dakle, od 2016. do ovih pregovora realan rast plaće u, dakle, općenito u Hrvatskoj je 20,1%. U državnim i javnim službama je čak 1,5% postotni bod više u odnosu na prosjek Hrvatske', rekao je ministar.
Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, rekao je kako je članstvo to koje na kraju procjenjuje ponudu koju sindikati iznesu pred njih, a onda članstvo se prema tome odredi.
'Kao u onom vicu, moram reći - da li ti više vjeruješ riječima ili vjeruješ onome što vidiš? Očito naši ljudi više vjeruju onome što vide. Znači, ne vjeruju ovim brojkama, više vjeruju onome što vide. A kad vide, kad dođu u dućan, kad vide da je sve poskupilo', rekao je Stipić. Istaknuo je kako se bitka s inflacijom gubi.
'Nije to samo u Hrvatskoj, to je svugdje tako. U Hrvatskoj se ona možda malo gubi žešće nego negdje drugdje. Ona se odnosi na konkretne ljude. Konkretni ljudi su rekli - to nama nije prihvatljivo. Ono što je mene iznenadilo, 7,5 tisuća njih se izjasnilo u 24 sata. Svi ćemo se složiti da je to valjda reprezentativan uzorak. Imamo desetak tisuća članova, ali 7,5 tisuća u 24 sata. Pritom uopće nije bilo povjerenika jer smo bili na Skupštini. To su se ljudi u školama izražavali bez ikoga. Znači nikakve sugestije, ničega. Ljudi su se tako izjasnili i to treba poštivati. I trebala bi se svaka vlada nad tim zamisliti. Bez obzira tko je potpisao jer to je poruka', rekao je.
Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, rekla je kako u realnom sektoru već nekoliko godina bilježimo snažan rast plaća.
'Prošle godine je rast plaća bio preko 20%, ove godine već preko 15%. Ako uzmem u obzir stopu inflacije, realni rast se očekuje do kraja godine između 5 i 7%. Taj snažan rast plaća je praktički utjecao i na činjenicu da se broj zaposlenika s minimalnom plaćom smanjio s preko 65 tisuća na manje od 20 tisuća. Broj ljudi koji radi za minimalnu plaću je manji od 20 tisuća i tu je uglavnom riječ o granama industrije koje su radno intenzivne, koje su iznimno nisko profitabilne. Tu je uglavnom riječ o sektoru tekstila, proizvodnje obuće, kože i gume', rekla je Weber.
Istaknula je kako postoje određeni sektori koji su iznimno nisko profitabilni i nisko plaćeni, ali neovisno o tome, s obzirom na borbu na tržištu rada za svakog zaposlenika, primjetan je snažan rast plaća.
'Danas smo čuli da je prijedlog, odnosno odluka vlade, da će minimalac povećati za 20%. To je puno šire od samog dizanja minimalca jer to podizanje minimalca će za sobom povući i snažni udar na trošak rada, jer minimalna plaća će za sobom podići i sve ostale razrede plaća, što će za mnoge poslodavce biti poprilično težak udarac. Trošak rada u svakoj kompaniji u strukturi troškova najviše sudjeluje', rekla je Weber.
Dodala je kako su stope profitabilnosti sektora tekstila, kože, obuće i gume gotovo na granici rentabilnosti.
Piletić se nadovezao i rekao kako su ove stope povećanja plaća u Hrvatskoj u samom vrhu Europske unije. Komentirao je i inflaciju u Hrvatskoj.
'Upravo što smo se suočavali s inflatornim pritiscima, Vlada je reagirala. Vlada je reagirala i s petim paketom mjera gdje smo obuhvatili sve segmente naših građana čuvajući ih od inflacije. Pet puta bismo skuplje plaćali cijenu električne energije da nije bilo intervencija Vlade. Obuhvatili smo i umirovljenike sa 6 intervencija i jednokratnim novčanim primanjima koji nisu uračunati u prosječnu mirovinu', rekao je.
Piletić je rekao kako nije točna konstatacija da ljudi koji vrijede u javnom sektoru odlaze u privatni sektor.
'Legitimno je pravo da kad imate ponudu, da ljudi neće biti ovisni o sigurnosti namještenja i službe u državnoj ili javnoj službi, nego će okušati sreću i u privatnom sektoru'.
