Protiv stavljanja na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH sporazuma s Islamskom zajednicom u četvrtak su bili hrvatski i srpski član državnog vrha Dragan Čović i Mladen Ivanić jer ne postoji suglasnost o sadržaju toga dokumenta koji daje posebna prava muslimanskim vjernicima.

Bošnjački član državnog vrha Bakir Izetbegović rekao je nakon sjednice kako je bio preglasan, dok su Ivanić i Čović poručili kako je dosadašnja praksa bila takva da se o stvarima koje nisu usuglašene uopće ne raspravlja. Islamska zajednica BiH priopćila je u nedjelju da je Ivanić 'iznio niz netočnih i neargumentiranih tvrdnji, čak zlonamjerno iznoseći stavove i tumačeći odredbe sporazuma'.

Srpski član državnog vrha ustvrdio je da je sporazum 'pun manjkavosti', navodeći kako bi poremetio svjetovni karakter države što uključuje izostanak s posla za vrijeme molitve, posebnu ishranu, odlaske na obvezno hodočašće.

"Pravo na slobodno vrijeme za obavljanje (molitvenih obreda) džuma-namaza, iftara, sehura, slobodno vrijeme za obavljanje hadža (hodočašće u Meku), kao i pravo na ispoljavanje vjere u što spada pravo na obavljanje molitve, izbor prehrane, odijevanja i izgleda predstavlja suštinski dio sporazuma bez čega bi njegovo potpisivanje bilo izlišno", navodi se u priopćenju Islamske zajednice BiH.

Iz ove vjerske zajednice pozivaju vlasti u BiH da se pitanje temeljnog ugovora između Islamske zajednice i Bosne i Hercegovine ne politizira i da se polemika ne vodi preko medija nego da se čitav proces potpisivanja Ugovora završi u institucijama države i u skladu s utvrđenim procedurama.

U ugovoru se precizira da će u javnom i privatnom sektoru biti omogućeno pravo na "obavljanje džuma-namaza" što je zajednički tjedni obred u džamiji u podne u tijeku svetog mjeseca Ramazana. Takvo pravo, čak niti nedjeljom nije regulirano katoličkim ili pravoslavnim vjernicima.

Zatim se traži pravo na stanku za vrijeme iftara (vrijeme prekida posta nakon zalaska sunca) i sehura (vrijeme početka islamskog posta koji nastupa početkom zore) u istom mjesecu. Takvo pravo nije uređeno za katolike i pravoslavce koji imaju također sličan mjesec korizme, koji je priprava za svetkovinu Uskrsa. Također se traži da se u državnim institucijama i kompanijama, ali i u privatnim omogući "pravo na izostanak s posla u svrhu obavljanja hadža". Hadž predstavlja jednu od obveza muslimana, višednevno hodočašće u Meku.

Nisu samo to prava koja bi trebala biti priznata muslimanskim vjernicima. Ugovorom se precizira da će u javnom i privatnom sektoru biti omogućeno obavljanje molitve na radnom mjestu što također nije predviđeno sličnim ugovorima s crkvama i drugim zajednicama. Jedno od prijepornih pitanja je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja.

To je pitanje izbora prehrane, ali i odijevanja i izgleda "u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjima". To bi moglo dovesti do toga da se ozakoni nošenje burke, hidžaba i u javnim institucijama, jednako kao i hlača koje najčešće koriste pripadnici selefijsko-vehabijskog pokreta.