Najavljujući govor ministra vanjskih i europskih poslova Stiera, predsjednik Zaklade Vigilare Vice John Batarelo poručio je s govornice da je poznato kako su ideje tradicije, konzervativnih vrednota i kršćanstva blizu Stierova srca. 'Priželjkujemo da ih pokušate na vama svojstven način integrirati u hrvatski politički život', rekao je Batarelo, poželjevši Stieru uspjeh u tome.

Je li sudjelovanje Stiera na takvom skupu još jedan udar na Ustavom zajamčenu sekularnu državu? Ivan Markešić, sociolog religije s Instituta Ivo Pilar, podsjeća da je Stier javno rekao da je on kršćanin, katolik i da zagovara Hrvatsku kao sekularnu državu u kojoj svatko, pa i kršćani, mogu iznijeti svoj stav da su kršćani i da ga ne nameću nikome drugome.

'Smatram to potpuno korektnim, kao i to da on kao osoba koja sudjeluje u Vladi javno iskazuje svoj stav – ni u jednom njegovom postupku ne vidi se da on to želi nametnuti kao modus vjerovanja ili svjetonazora ostalim građanima Hrvatske. Ono što je još posebno važno istaknuti u njegovu izlaganju jest njegov negativan odnos prema klerikalizmu, prema miješanju vjerskih zajednica u politiku. Bude li tako u praksi, a nema razloga da ne bude, bit će jako dobro', kaže Markešić.

O vjerskim nagnućima premijera Plenkovića

Premijer Andrej Plenković nije se izričito odredio po pitanju vjere, ali ostavlja dojam tzv. liberalnijega desnog političara koji se želi odmaknuti od svakoga ekstremizma, pa tako i vjerskoga. Istodobno, nije se javno očitovao o tome da njegova desna ruka i potpredsjednik Vlade pohodi skupove na kojima se zagovaraju ekstremni stavovi. Nije li to zapravo vjetar u leđa idejama iznesenima na skupu?

'Svi smo mi na neki način različiti. Ne treba tražiti ni od članova Vlade da budu istomišljenici, to ne bi bilo dobro. Upravo suprotno, dobro je da ima različitih stavova i mišljenja. Ne treba ni naglašavati to hoće li premijer ići u crkvu ili neće – važno je da on sa svojom vladom osigura sekularnost hrvatskoga društva, da u njemu svatko može iskazati svoj religijski, kulturološki, nacionalni identitet i da za to ne bude stigmatiziran, već da može normalno živjeti u Hrvatskoj. Jednako tako, važno je da hrvatsko društvo i država ne budu mjesto u kojem će se samo tražiti ispunjenje zahtjeva, nego da imamo i obvezu doprinositi da to društvo funkcionira na najbolji način', odgovara Markešić.

TradFest ili ModFest?

Upitan kako je inače doživio TradFest i gostovanje kardinala Burkea, Markešić prvo naglašava da tamo nisu iznesene tradicionalne, nego moderne vrijednosti kršćanstva kao religije.

'To nije nešto što je bilo davno pa sad treba ponovno uspostaviti, nego su to vrijednosti na kojima kršćanstvo već stoljećima počiva kao religija: stav prema obitelji, braku, čovjeku, životu, budućnosti, solidarnosti. Jer tradicija nije nešto što je petrificirano, nepromjenjivo. Ona je povijesna, nastaje u vremenu i prostoru i socijalizacijom se prenosi na sljedeće generacije koje je, kao i kulturu, mijenjaju, dopunjuju i, ako se pokaže neprikladna s vremenom, napuštaju.

Činjenica jest da su organizatori doveli kardinala Katoličke crkve, visokoga crkvenog prelata kojeg je papa Franjo zbog njegovih novome dobu neprikladnih ideja i stavova udaljio iz područja u kojemu može imati važan utjecaj u Katoličkoj crkvi. Bio je to dovoljan razlog da ga ne primi kardinal Bozanić i da ne održi predavanje na Katoličkome bogoslovnom fakultetu ili pak na Hrvatskome katoličkom sveučilištu', podsjeća Markešić.

'Nažalost, organizacija posjeta ovog isluženog klerika Republici Hrvatskoj sasvim jasan je pokazatelj da organizatori smatraju Hrvatsku odlagalištem isluženih kršćanskih stavova isluženih ljudi. Mislim da nas, hrvatske katolike, ne bi smjeli u tolikoj mjeri ponižavati i vrijeđati jer mi smo, iako živimo u kršćanskim vrijednostima privrženome društvu, zaslužili upoznati se s najnovijim strujanjima unutar katoličke teologije, posebno one teologije koja će promovirati ideje Drugoga vatikanskog sabora. Ovako, organizatori nam nude pretkoncilske ideje, a što nije nimalo poželjno', ističe Markešić.

Ne želeći ulaziti u druga veoma sporna područja kardinalova djelovanja, ipak, kada je riječ o ženama, podsjeća da više od polovice pripadnika Katoličke crkve čine upravo žene, nositeljice i donositeljice života, i da ih nitko u Katoličkoj crkvi, pa ni Burke, nema pravo spuštati na razinu objekta za seksualno iživljavanje muškaraca.

'Problem je u samoj Crkvi u Hrvatskoj'

'Nitko nema pravo proklinjanja ni bacanja fetve na žene koje se nađu u situaciji da budu primorane na pobačaj. I kardinal Burke je posljednja osoba koja ima što reći o tome. Posebno stoga što mu se, kako mediji izvješćuju, prigovara da je prikrivao i branio pedofile, odnosno zločine pedofilije počinjene na najnezaštićenoj populaciji svakoga, pa i hrvatskoga društva. Stoga sama činjenica da nam organizatori dovode za propovjednika osobu koja ima benevolentne stavove prema pedofilima ne govori mnogo o njemu koliko o samim organizatorima', konstatira Markešić.

Što, po njegovom mišljenju, potiče katolička udruženja u Hrvatskoj, koja su dobila na javnom značenju još u vrijeme vladavine bivšega šefa HDZ-a i prvoga potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, na takav vjerski ekstremizam?

'Nema uopće problema u tome. Kao hrvatsko društvo moramo se naviknuti na pluralnost mišljenja, vjerovanja i svjetonazora, na različite stavove i na one koji će zagovarati neke nama potpuno neprihvatljive ideje i težnje. Međutim, problem je u samoj Crkvi u Hrvatskoj koja tobože ne stoji iza djelovanja ovih udruga, a s druge strane nema i ne daje jasno očitovanje o ovakvim neprimjerenim postupcima prema svojim vjernicima, kao što je dolazak kardinala Burkea', zaključuje Markešić.