'U nekim dijelovima imali smo 24 kišna dana u jednom mjesecu i dosta tešku situaciju, ali ukupno je turizam i dalje u plusu. S obzirom na velike potencijale naših najvećih destinacija i odlične najave za kolovoz i rujan, pa čak i listopad, vjerujem da ćemo ponoviti fizički promet od prošle godine i rast prihoda od dva do tri posto', kazao je Lorencin na službenom predstavljanju turističkih brojki u Splitu, u novootvorenom hotelu Cornaro

Istra i Kvarner u srpnju su debelo podbacili (minus od sedam i osam posto), no i dalje se ondje odmara 26 posto svih hrvatskih gostiju. Otprilike jednako kao lani. Dalmacija snažno napredovala: tri županije su zabilježile rast, a tek Šibensko-kninska pad od jedan posto. Splitsko-dalmatinska županija prvi put je po broju turista i noćenja prestigla Kvarner i porastom od 8,5 posto probila se na drugo mjesto u državi; danas na nju otpada 18 posto hrvatskog turizma.

Apsolutni prvak ponovno je grad Split, koji je u prvih sedam mjeseci primio čak 22 posto više turista nego lani, a Zagreb je također rastao s respektabilnih 10,5 posto. U glavnom gradu prespava oko sedam posto svih hrvatskih turista.

Lorencin je u Splitu dulje od sat vremena predstavljao ovogodišnje turističke rezultate i pronalazio opravdanja za nešto lošije srpanjske brojke: kaže da je kiša prouzročila pad turista u kampovima za desetak posto i da su vremenske neprilike najviše naštetile sjevernim županijama kao klasičnim automobilskim destinacijama. Pitali su ga novinari i kako to da loše vrijeme nije poput Grčke i Španjolske, koje su zabilježile snažniji rast pa je odgovorio da te zemlje nisu imale ni približno slično vrijeme kao Hrvatska.

'Znam, jer sam pratio vrijeme', otkrio je ministar turizma. Svjestan je toga da se Hrvatska još uvijek previše oslanja samo na sunce i more pa najavljuje programe kojima će se potaknuti dolazak gostiju u predsezoni i posezoni, i to nizom mjera usmjerenih na konkretne destinacije i ciljana tržišta.

'No kada se veliki turistički magovi osvrću na to da previše ovisimo o suncu, zaboravljaju da je slično i u drugim turističkim zemljama. Evo, recimo, Austrija je ove godine imala pad od dva posto jer nije bilo dovoljno snijega.'

Imao je Lorencin i objašnjenje za neugodan pad broja turista iz Njemačke, najvažnijeg hrvatskog emitivnog tržišta. Njihov broj je zasad manji za pet posto. 'Problem je u pomicanju praznika u toj državi, ali Nijemci su već došli, tu su', kazao je Lorencin. Ministar navodno već zna i za dobre brojke u prvom tjednu kolovoza, a posebno ga raduje osjetniji povratak talijanskih gostiju.

'Uglavnom, Dalmacija je 'pobjednik' srpnja, a pogotovo destinacije s osmišljenim turističkim proizvodima i gradovi kao Split, Zadar i Dubrovnik. Posebno čestitam Splitu, njegov rezultat nije slučajan', kazao je Lorencin.

Njegova prezentacija imala je i zanimljivu igru statistike: izračunato je da Hrvatska u odnosu na konkurente bilježi najveći prihod od turizma po glavi stanovnika (1.689 eura u odnosu na grčkih 938, Španjolskih 935 ili turskih 233 eura). No kad se promatra prihod po noćenju, tu smo na začelju: hrvatski gost prosječno potroši ukupno 120 eura, u Turskoj ostavi 153, u Italiji 177 i u Grčkoj čak 204 eura.

Koliko je Hrvatska u ovoj godini ukupno zaradila od turizma, zasad je nemoguće doznati: porezna uprava podatke dostavlja s odmakom od dva mjeseca pa ćemo zaradu za prvih sedam mjeseci doznati tek u rujnu. Podaci Hrvatske narodne banke pak objavit će se tek početkom iduće godine.

Čuo sam da je u nekim destinacijama prisutan dojam da 'nema turista', ali za to je kriv strahoviti porast kapaciteta privatnog smještaja, u nekim županijama i gradovima i do 40 posto', tvrdi Lorencin.

U ponedjeljak će se u Splitu održati i sjednica Turističkog vijeća HTZ-a, prvi put izvan Zagreba.