Istraživanje je provedeno od 11. do 15. ožujka na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, a cilj je bio utvrditi stavove građana o uvođenju slobodne nedjelje u trgovinama te utvrditi kupovne navike nedjeljom.

Iako postoje razlike u razini podrške građana uvođenju neradne nedjelje, promatrano prema socio-demografskim obilježjima, u svakoj od tih skupina značajno je više podržavatelja nego protivnika neradne nedjelje, pokazuje istraživanje predstavljeno u srijedu povodom Međunarodnog dana obitelji.

Žene su češće zagovornice slobodne nedjelje, taj prijedlog podržava 87 posto žena te 77 posto muškaraca. Veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje je u starijim dobnim skupinama, dok su mladi češće protivnici slobodne nedjelje, kazao je direktor Promocije plus Agan Begić predstavljajući rezultate.

Veći broj zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima

S obzirom na razinu obrazovanja veća je koncentracija zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima, dok je kod visokoobrazovanih zabilježena veća koncentracija zagovornika zadržavanja rada nedjeljom. Veća se koncentracija zagovornika slobodne nedjelje bilježi u skupinama s manjim primanjima.

Istraživanje je pokazalo da je u Dalmaciji i Slavoniji veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje, dok su zagrebačka i sjevernojadranska regija s većim udjelom protivnika slobodne nedjelje. Također, veća potpora nedjelji je u manjim naseljima.

S povećanjem broja članova obitelji se povećava podrška slobodnoj nedjelji, pokazuje istraživanje.

Zagovornici uvođenja neradne nedjelje ističu kako je nedjelja dan za obitelj i odmor, dok protivnici uvođenja neradne nedjelje smatraju kako ne treba braniti rad, da moramo raditi jer smo turistička zemlja, no istovremeno ističu kako je rad nedjeljom neadekvatno plaćen.

Više od dvije trećine građana kupuje nedjeljom

Istraživanje je također pokazalo da više od dvije trećine građana (68 posto) kupuje nedjeljom, od čega njih 18 posto svaku nedjelju, a kupovina je usmjerena na prehrambene proizvode (75 posto).

Eurozastupnica Marijana Petir kazala je da im je cilj potaknuti našu Vladu i Sabor da donesu zakonodavstvo koje će osigurati slobodnu nedjelju, ustvrdivši da ovo istraživanje pokazuje da je to volja građana, a ne samo zaposlenih u trgovini.

'Želimo kroz ovo istraživanje i aktivnosti koje provodimo podcrtati da je jako važno da se za sve zaposlene za koje je to moguće, izuzevši hitne službe, pokuša naći rješenje i osigura zakonodavstvo sa slobodnom nedjeljom, kao i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene', kazala je Petir.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta kazao je da je, s obzirom na pokazatelje u ovom i drugim istraživanjima, nastavak ovakve prakse neprihvatljiv.

Hrvatskog saveza za nedjelju uputio Ministarstvu gospodarstva svoj prijedlog

Naglasio je da su Ministarstvu gospodarstva u travnju uputili prijedlog za rješenje ove problematike sa šest točaka prijedloga. Predlažu da trgovine budu otvorene od ponedjeljka do petka od 6 do 20 sati, a subotom od 6 do 18 sati; da trgovine obavezno budu zatvorene blagdanima i neradnim danima te da trgovine nedjeljom rade pet puta godišnje po izboru samih poslodavaca.

Kao iznimke od zabrane rada nedjeljom predlažu trgovine na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, nacionalnim parkovima, benzinskim postajama i odmorištima na autocestama te također predlažu novčano kažnjavanje nepoštivanje radnog vremena i zatvaranje trgovina pri trećem prekršaju.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić izrazila je podršku prijedlogu Hrvatskog saveza za nedjelju.

'Nismo za zabrane, već da se napravi reda, a zakon je jedini način da se to riješi. Ovo istraživanje pokazuje da javnost podupire takav način vrijeme je da vlast konačno krene u rješavanje tog pitanja', poručila je Štulić.