Rad zatvorenika u hrvatskim zatvorima ili kaznionicama, odnosno izvan njih, nije obvezan, no svakome od njih, kako tvrde u Upravi za zatvorski sustav, nudi se angažman u zatvorenim radionicama na pomoćnim ili tehničkim poslovima ili, pak, s druge strane 'zatvorske žice'. Aktivnosti koje im se nude izvan zatvora ili kaznionice uglavnom su poljoprivredni poslovi, pomoćni poslovi u pilani, građevinarstvu, uređenju okoliša, poslovi utovara i istovara…

'Zatvorenika se potiče na rad kako bi održavao ili stjecao stručna znanja i iskustva, ali i zbog njegovog osposobljavanja te radi tjelesnih i duševnih potreba. Rad kao jedno od prava, ne i obveza zatvorenika, značajan je i kao priprema za život na slobodi, jer se povećavaju mogućnosti zapošljavanja po izlasku s izvršavanja kazne', ukazuje Branko Peran, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav.

Iz raznih krajeva Hrvatske, ovisno o tome gdje se pojedini zatvor nalazi, i ovog su ljeta dolazile vijesti o tome kako su se pojedini poslodavci u potrazi za sezonskom radnom snagom odlučili obratiti i zatvorskoj ustanovi u njihovu kraju. Zatvorenici u Istri uređivali su plaže, požeški zatvorenici beru jabuke, oni koji su u dalmatinskim zatvorima idu u berbu grožđa, maslina ili višanja, dok su ambroziju svojedobno čupali na zagrebačkom i bjelovarskom području.

'Zatvoreniku s kaznom zatvora do jedne godine može se omogućiti i nastavak rada kod poslodavca, ako uz kaznu nije izrečena zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti, odnosno obavljanje vlastite gospodarske i druge djelatnosti', objašnjava ravnatelj Peran.

Iz Uprave za zatvorski sustav navode i kako se, nastojeći sustav izvršavanja kazne približiti socijalnoj zajednici u kojoj djeluje, sve češće sklapaju ugovori o zapošljavanju zatvorenika izvan zatvora. Tvrtke koje zapošljavaju zatvorenike su, uglavnom, Hrvatske šume, gradska komunalna poduzeća, županije, privatni poduzetnici. Broj poslodavaca kod kojih se zatvorenici zapošljavaju izvan zatvora kontinuirano se povećava.

Oni koji, doduše samo privremeno, ne izađu iz zatvora u potrazi za poslom i 'skraćivanjem' dugih zatvorskih dana, imaju mogućnost raditi u zatvorskim ili kaznioničkim radionicama. Uglavnom obavljaju poslove obrade drveta i metala, ugostiteljstva, poljoprivrede, održavanja, šljunčarenja, eksploatacije kamena i izrade betonske galanterije. Osim toga, rade i na održavanju čistoće i urednosti prostorija i kruga, pranja vozila, ličenja, ali i pomoćnih poslova u praonici rublja, kuhinji i skladištu.

Zanimljiv primjer daju i zatvori u Gospiću, odnosno Zagrebu. Dok u Lici zatvorenici rade na uzgoju ovaca i svinja, u prijestolnici su angažirani na proizvodnji povrća za osobne potrebe. Za širu zajednicu, posebice za one koji imaju problema s alergijom na ambroziju, posebno je koristan angažman zatvorenika na čupanju tog alergenog korova. Sukladno posebnom pravilniku, rad i u zatvoru i izvan njega adekvatno je plaćen

O zadovoljstvu poslodavaca angažiranjem zatvorenika svjedoči i priča sa šibenskog područja. Tamošnji su vinogradari i vinari na poslovima branja grožđa uposlili šibenske zatvorenike. 'Izgubili smo volju tražiti radnike preko burze rada. Znalo se dogoditi da dođu raditi, ostanu u vinogradu pola dana i više se nikad ne pojave', ispričao je jedan vinogradar iz šibenskog zaleđa. Za zatvorenike koje je zaposlio u vinogradu bio je siguran da pobjeći – neće.