'Gledamo televizijska izvješća i jedino tako vidimo izbjeglice. Vidimo da je Beograd pun, parkovi su puni, kao i u Mađarskoj. Iako smo udaljeni samo kilometar od hrvatsko-srpske granice, u Tovarniku nismo primijetili nijednog izbjeglicu. Tu i tamo netko od turista koji se vraćaju, pa malo zastanu, to su jedini stranci', kaže jedna od mještanki Tovarnika, mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na samoj granici sa Srbijom.

Raspoloženje među mještanima Općine Tovarnik, koju od Srbije ne dijeli Dunav nego kopnena granica, je pozitivno. Kako nam je u razgovoru rekla Mirjana Matizović, osoba zadužena za informiranje u Općini Tovarnik, ljudi su spremni pomoći. No kako će teći zbrinjavanje u slučaju masovnijeg dolaska, nitko ne može reći.

'Svi smo mi to prošli i znamo kako je stajati u redovima s vrećicom stvari u ruci. Suosjećamo s tim ljudima. No izbjeglice dolaze iz krajeva u kojima su drugačiji kultura i jezik te je teško predvidjeti kako će to ići na terenu. Još nekako sada dok je lijepo vrijeme, ali uskoro će hladni dani', kaže Matizović.

'Platili smo vodovod za izbjeglički centar, ali ne znamo ništa više'

Općinske vlasti, u suradnji s MUP-om i županijskim strukturama, poduzele su sve za zbrinjavanje izbjeglica. Uz sam granični prijelaz između Hrvatske i Srbije užurbano se gradi jedan od dva prihvatna izbjeglička centra u Hrvatskoj. Za potrebe tog centra Općina Tovarnik izgradila je vodovodnu mrežu i ukupno uložila 260 tisuća kuna, no o samom tijeku gradnje, prema riječima načelnice Općine Tovarnik Ruže Veselčić Šijaković, ne znaju puno.

'Nemamo saznanja o tome kada će centar biti izgrađen jer je sve u nadležnosti MUP-a. No, apeliramo na to da u njemu budu zaposlene osobe s našeg područja jer, kao i cijela Slavonija, pa i Hrvatska, imamo problem s iseljavanjem mladih. Ako nam ostanu pet ili deset mladih obitelji, bit ćemo zadovoljni', kaže načelnica Općine Tovarnik.

Prema informacijama iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova RH, prihvatni centar za strance gradi se izvan naselja, ali u neposrednoj blizini graničnog prijelaza Tovarnik. Tranzitni centar sastojat će se od prizemlja i kata i bit će podijeljen na dva sektora, dio za prihvat i smještaj stranaca te dio za administraciju i osoblje centra.

Smještaj za samo 80 ljudi

'Glavna zgrada je površine 1.930 četvornih metara, a pomoćni objekt ima površinu od 55 četvornih metara. Ima prostorije za prihvat i dnevne aktivnosti stranaca, prostorije za spavanje te prostorije za igru djece, liječničku ordinaciju i knjižnicu, a može smjestiti oko 80 ljudi. Izgradnja se financira kroz Schengen Facility, a vrijednost radova je više od 20 milijuna kuna, kao i dodatnih 1.140.000 kuna, osiguranih također iz Schengen Facility Fonda za opremanje prostora', stoji u odgovoru koji su nam poslali iz MUP-a.

Iako je izvođač radova u posao ušao sredinom siječnja 2015, a ugovoreni rok završetaka radova iznosio je 240 dana, gradnja je prolongirana. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika i nadiranja visokih podzemnih voda prvo se morao sanirati teren, pa su radovi kasnili tri mjeseca. Ukoliko sada ne bude dodatnih poteškoća, očekuje se da bi prihvatni centar mogao biti gotov u studenom ili prosincu ove godine.

Izbjeglice izbjegavaju Hrvatsku

Premda se u javnosti spominjao centar otvorenog tipa, u priopćenju MUP-a su nam potvrdili da se radi o objektu zatvorenog tipa u koji će biti smješteni nezakoniti migranti u postupku prvog prihvata.

Granični prijelaz Tovarnik može se pohvaliti drastičnim smanjenjem pokušaja ilegalnog prelaska granice. Dok je u prvih sedam mjeseci prošle godine evidentirano 516 nezakonitih ulazaka na područje Republike Hrvatske, ove godine za isto vremensko razdoblje bilježi se 118 pokušaja, što je smanjenje za čak 77 posto.

Gradnjom prihvatnog centra i izgradnjom graničnog prijelaza Hrvatska ispunjava uvjete za šengensku granicu, odnosno prostor zemalja Europske unije bez graničnih kontrola. Na području Slavonije i Baranje za to su predviđeni granični prijelazi Županja, Slavonski Brod, Gunja, Tovarnik i Ilok, a Schengenu je za sada prilagođen samo granični prijelaz Ilok.

I Osijek spreman za prijem

Koliki će biti protok izbjeglica na hrvatskim graničnim prijelazima i hoće li doći do masovnog prelaska granice, za sada je neizvjesno. No da će sigurno biti značajno povećan, smatra to Vedran Obućina, politolog i stručnjak za Bliski istok.

Prema njegovoj izjavi za medije, izbjeglice će uskoro zapljusnuti Slavoniju, a najveći teret će podnijeti Osijek i Vukovar.

Iz Osijeka poručuju da su spremni i da za 24 sata mogu osigurati kvalitetan smještaj za 500 ljudi.

'Stavit ćemo na raspolaganje sve ljudske i materijalne resurse, baš kao i u slučaju prošlogodišnjih poplava. Tu interventnu mjeru koju smo primijenili lanjske godine, kada smo u koordinaciji s Crvenim križem bili spremni za prihvat 500 ljudi iz BiH, možemo ponovo uspostaviti u roku od 24 sata.

Primat ćemo ih i u svojim kućama, ako treba

Osijek se iskazao kao otvorena sredina te su, osim po društvenim domovima u mjesnim odborima, ljudi zbrinjavani i po privatnim kućama. Humanitarnim akcijama u suradnji s Crvenim križem prikupljale su se hrana, voda, odjeća i obuća', kaže Denis Ambruš, zamjenik gradonačelnika Osijeka koji po službenoj dužnosti vodi Stožer za zaštitu i spašavanje grada.

Ambruš očekuje da bi Osječani i u ovom slučaju imali humanitarni pristup te iskazali svu svoju ljudskost u zbrinjavanju majki s malom djecom i žena, a ne bi izostalo ni zdravstveno zbrinjavanje bolesnih. 'U koordinaciji s Policijskom upravom činimo sve kako bismo bili spremni za prihvat određenog broja ljudi u tranzitu', naglasio je na kraju Ambruš.

Slavonci i Baranjci nisu zaboravili kako su njih prihvaćali u mnogim europskim gradovima i spremno čekaju pružiti pomoć stradalnicima, kakvi su nekad i oni bili.