Pahor je prošli tjedan s političkim strankama već postigao načelnu suglasnost da se izbori održe 10. lipnja.

Zbog nove situacije predsjednik države bi se mogao odlučiti ubrzati proces i umjesto za lipanj izbore raspisati za kraj svibnja, prenose vodeći slovenski mediji.

Predsjednik parlamenta mora nakon ostavke premijera u roku tjedan dana sazvati sjednicu na kojoj će se zastupnici i formalno obavijestiti o tome da je premijer odstupio i da vlada do formiranja nove obavlja samo tekuće poslove, ali se o tome ne glasa.

Cerar je u srijedu navečer, nakon izvanredne sjednice vlade rekao da se na ostavku odlučio pošto je vrhovni sud iz formalnih razloga poništio rezultat lanjskog referenduma na kojemu je opozicija pokušala osporiti vladin zakon o gradnji pruge Koper - Divača, u čemu nije uspjela.

Istaknuo je da je to bila 'kap koja je prelila čašu' nakon vala štrajkova u javnom sektoru kojima se traži povećanje plaća, što bi moglo ugroziti financijsku stabilnost zemlje.

Potužio se na etablirane stranke, pa i koalicijske partnere u vladi da ga nisu podržali u glavnim projektima.

Potpredsjednici vlade, ministri poljoprivrede i vanjskih poslova Dejan Židan i Karl Erjavec bili su iznenađeni šokantnom Cerarovom odlukom.

Zanimljivo je da je Erjavec, nekoliko sati prije ostavke, novinarima rekao da je odluka o tome da se za gradnju pruge Koper donosi poseban zakon koji je kasnije osporavan na referendumu bila greška. Ocijenio je da se radi o Cerarovom 'fijasku', a ne neuspjehu vlade ili koalicijskih stranaka.

Cerar je još rekao da se uspjesi vlade u javnosti podcjenjuju i da se nepravedno stvara dojam kako ništa nije napravila. Smatra da iza toga stoje 'stare etablirane stranke u koaliciji i opoziciji' kojima nije stalo do razvitka Slovenije.

Neki slovenski analitičari misle kako je Cerarova ostavka taktički potez pred izbore kako bi se 'probudio' onaj dio biračkog tijela koji je 2014. njegovo stranci SMC (Stranka Mire Cerara) koja se kasnije preimenovala u Stranku modernog centra (SMC), dao svoje glasove, vjerujući riječima uglednog profesora prava da će provesti potrebne reforme u slovenskom društvu i gospodarstvu te u politiku uvesti načelo 'etičnosti'.

Cerar je tada na izborima osvojio 34 posto glasova i većinu u parlamentu, dok mu trenutne ankete na predstojećim izborima predviđaju deset posto ili manje.

Kao glavne rezultate svog mandata premijer u ostavci navodi političku stabilnost i stabilan rast BDP-a u posljednje tri godine, no njegovi kritičari tvrde da je na početku mandata zapravo 'zaplivao' na valu već započetog gospodarskog oporavka, nakon što je prethodna premijerka Alenka Bratušek izvela težak posao sanacije bankarskog sustava.

Kažu i da Cerar nije prove nijednu značajnu reformu, od zdravstva koje je u sve težem stanju do mirovinske reforme, te da se pokazao kao neodlučan lider koji se ne odlučuje na krupne i politički rizične poteze.